Dok se u Europi smrzavaju beskućnici, a na Floridi milijuni tropskih riba i naranče, jedan od vodećih UN-ovih teoretičara globalnog zagrijavanja, profesor Mojib Latif vjeruje da je ovo tek početak zahlađenja. Prema njegovom modelu, utemeljenom na prirodnim ciklusima, slijedi nam 30-ak hladnijih godina, piše Jutarnji list
One nisu neki trajniji trend, već samo manja pauza u dugoročnom procesu zatopljenja, uvjeren je prof. Mojib Latif, jedan od autora izvješća UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Zahlađenje povezuje s fluktuacijama u temperaturama oceana, odnosno s oscilacijama u strujama Sjevernog Atlantika. Te bi oscilacije po njemu mogle nadjačati utjecaj globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima, no vjeruje da su istodobno dobrim dijelom odgovorne i za topla razdoblja u 20. stoljeću poput onog između 1980. i 2000.
Međutim, U.S. National Snow and Ice Data Center (NSICD) ne slaže se sa zaključcima profesora. 'Počinjemo vidjeti efekte porasta razina stakleničkih plinova. Zahlađenje je samo jedno bacanje kocke, prirodna varijabilnost inherentna sustavu', objašnjava Mark Serreze iz NSICD-a.
