Godine 2009, poznati hrvatski inovator, dipl. ing. Ivan Šimić, prijavio je Hrvatskom zavodu za intelektualnu vlasništvo svoj patent morska solana s preljevnim kaskadama i od tada razvija tehnologiju dobivanja soli iz mora, uz pomoć sunca, vjetra i tlaka zraka.

Godine 2010. inženjer Šimić za svoj projekt vjetrosolane dobiva zlatnu plaketu za najbolju inovaciju na sajmu Arka 2010. u Zagrebu.
Ove godine, 29. lipnja, Ivan Šimić ulio je more u sustav 12 montažnih bazena na 144 m2 u svoju vjetrosolanu, koju je izgradio uz morsku obalu u Krvavicama i krenuo u proizvodnju soli, uz pomoć prirodnih resursa koje nudi Dalmacija, more, sunce i vjetar.

'Prije desetak dana, kada smo ulijevali more u bazene, gustoća mora je bila 3,5 bomeja, a danas već imamo ugušćenu masu gustoće 8,5 bomeja', kazuje nam inovator Šimić. 'Kada gustoća dosegne 25 bomeja, a to će biti oko 1. kolovoza, imat ćemo prvu berbu soli. Očekujem oko 700 kilograma visokokvalitetne soli, koju ćemo pobrati i podijeliti, prvu količinu kao promotivnu, a onda se ulijeva more i proces se nastavlja. Na ovaj način godišnje ću proizvesti od 12 do 14 tona.

Ovim sustavom, prelijevanjem ugušćene mase uz pomoć pumpi iz gornjih u donje bazene i obrnuto, uz pomoć vjetra i sunca možemo realizirati recepturu soli po želji klijenta, u igri topljivosti i kristalizacije minerala. Možemo dobiti industrijsku sol sa 99 posto natrijeva klorida, možemo dobiti konzumnu sol, možemo dobiti tzv. cvijet soli vrlo niskog postotka natrij klorida, 70 posto, a podizanjem preko 30 bomeja možemo proizvesti ljekovitu sol. Proizvodeći sol sa 70 posto natrij klorida imamo udio od 10 posto magnezija i svih ostalih minerala, tako da bi se unosom ovakve soli mogli zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma za mineralima', pojašnjava, vrlo stručno, diplomirani inženjer šumarstva Ivan Šimić, kojemu je kako kaže, priroda posao.

Inovator Šimić već ima nekoliko znanstvenih radova na području šumarstva, lova i protupožarne zaštite, a u ovaj projekt vjetrosolane, za koji očekuje da će donijeti novi način proizvodnje soli, sam je uložio svoje snage, svoj rad i svoj novac. Cilj je, kako kaže, dobiti 'more na tanjuru', razviti sustav vjetrosolana koje bi mogle raditi cijelu godinu i svih 12 mjeseci proizvodili visokokvalitetnu sol. Najbolji mjeseci za proizvodnju ovakve soli su prosinac i siječanj, kada su isparavanja najveća, kaže Šimić, a za pokretanje veće proizvodnje optimalni uvjeti su u podvelebitskom području.

Šimić očekuje da će svojom malom vjetrosolanom privući poslovne partnere koji bi dalje pakirali, distribuirali i prodavali njegovu sol, a on će nastojati još više usavršiti tehnologiju koju je već sada matematički precizno razradio. Šimić koji nas je pozvao na prvu berbu soli početkom kolovoza, kaže da će nastojati tehnologiju zadržati u Hrvatskoj, ako ne uspije, sa svojim projektom ide vani, najvjerojatnije u Francusku.