Novim zakonom proširuju se mogućnosti za provođenje inspekcijskog nadzora te se stvaraju preduvjeti za uspostavljanje veće kontrole nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, koju će intenzivno provoditi inspektori Ministarstva rada i socijalne politike (MROSP), potvrdilo je Ministarstvo za Hinu.

Inspekcijski nadzor je radi učinkovitosti i pravovremenog postupanja u cijelosti stavljen u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a provodit će se kao redoviti, izvanredni i kontrolni.

Predloženim zakonom propisane su kazne za prekršaje, u rasponu od 390 do 6630 eura.

Prema važećem Zakonu fizičke osobe ne mogu pokretati humanitarne akcije za osobne potrebe, a novim je prijedlogom određeno da one mogu pokretati humanitarne akcije za sve fizičke osobe, osim za bračne ili izvanbračne drugove, životne partnere, za roditelje ili djecu, braću ili sestre te sebe.

Drugim riječima, humanitarna akcija za pomoć obitelji ili članu obitelji moći će se i dalje organizirati, ali to mora učiniti osoba koja nije član obitelji ili profitna ili neprofitna pravna osoba.

MROSP ističe kako su 90 posto humanitarnih akcija organizirale neprofitne i profitne pravne osobe, a ove godine ukupno je organizirano njih 206.

Fizičke osobe u posljednjih osam godina organizirale su humanitarne akcije s ciljem pomoći socijalno ugroženim građanima, korisnicima ustanova i institucija, ali i članovima obitelji ili prijateljima.

Stoga je bila potrebna dodatna regulacija s ciljem transparentnosti, kao i zaštite građana koji daruju novac za osobe koje se nađu u teškoj životnoj situaciji s obzirom na to da je za pojedine akcije Ministarstvo zaprimalo prijave o nenamjenskom trošenju sredstava.

Novim zakonom za organizatore humanitarnih akcija stvara se poticajno okruženje jer se daje mogućnost produljenja trajanja akcije za još 90 dana.

Otvara se i mogućnost prekida akcije te ih se oslobađa obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra ili financijska sredstva u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa, velikih nesreća i kriza.

Što se tiče postupanja s financijskim sredstvima i materijalnim dobrima preostalim nakon završetka akcije, ako u roku od 90 dana od izvješća ne bude odobrena niti jedna akcija iste vrste, MROSP je ovlašten usmjeriti ih u korist akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi ili ih dodijeliti pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost zdravstva ili socijalne skrbi.

Iz MROSP-a napominju da se temeljem važećeg Zakona spomenuta iznimka mogla aktivirati vezano za neutrošena financijska sredstva, ali ne i za nedodijeljena materijalna dobra te da je Ministarstvo moglo postupiti samo uz suglasnost Vlade.

Tako je za 45 provedenih humanitarnih akcija u kojima je navedeno postojanje neutrošenih financijskih sredstva u ukupnom iznosu većem od 1,33 milijuna eura, preusmjereno u akcije iste vrste, od kojih su najbrojnije one za liječenje djece  (njih 42 posto), zatim nabava medicinskih uređaja i opreme (13 posto) te za liječenje odraslih osoba (11 posto).

Dio organizacija kritizira nove odredbe

Jedna od humanitarnih organizacija koje će novi zakon osjetiti u svakodnevnom djelovanju je Zaklada Ana Rukavina koja je stalni prikupljač humanitarne pomoći po važećem Zakonu, odnosno time se bavi kontinuirano. 

Upraviteljica Zaklade Marija Rukavina navela je kako pozdravljaju svaku izmjenu koja doprinosi boljitku i boljoj organizaciji sa što manje nedorečenosti i dodatnih tumačenja.  

Istaknula je kako u prijedlogu novog zakona podržavaju redovno istraživanje o provedenim akcijama, veću kontrolu i nadzor kako bi bilo manje onih koji zloupotrebljavaju prikupljena sredstva, te regulaciju skraćenog postupka za organizaciju prikupljanja humanitarne pomoći kod situacija izazvanih nekom krizom.

S druge strane, upravitelj Zaklade Solidarna Ivan Blažević, koja je također stalni prikupljač, imao je nekoliko primjedbi.

Upozorio je kako u slučaju Zaklade Solidarna, ali i brojnih drugih organizacija, postoji mogućnost da se neće uopće moći aktivno baviti humanitarnim radom barem dvije godine te da će dozvolu za rad izgubiti najaktivnije organizacije koje su i osnovane radi pružanja humanitarne pomoći.

Problem im stvara uvjet da je za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći u dvije godine potrebno provesti humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana koje nisu organizirane u isto vrijeme. Prema postojećem Zakonu, uvjet je provođenje najmanje pet humanitarnih akcija ili manje ako su akcije trajale ukupno najmanje 180 dana.

Blažević je naveo kako u principu nijedan stalni prikupljač nema tih 200 dana akcija jer svakodnevno pruža humanitarnu pomoć na druge načine. Primjerice, u slučaju Solidarne, imaju stalan Fond za žene kroz koji pružaju pomoć žrtvama obiteljskog nasilja te fond stipendiranja školaraca.

Naveo je kako su neke izmjene dobro postavljene, poput ukidanja trogodišnjih planova i izvješća ili usklađivanja godišnjeg izvještaja s godišnjim financijskim izvještajima, ali je izrazio strah da će zbog namjere sprječavanja malverzacija doći i do kažnjavanja onih koji svoj posao rade odgovorno.

„Predloženim izmjenama opet se nije iskoristila prilika da se riješe stvari koje su radile ogromne probleme do sada”, ocijenio je.

Ministarstvo tvrdi da su sporni uvjet već korigirali

Direktorica Adventističke agencije za pomoć i razvoj (ADRA) Slavica Marčeta, međunarodne nevladine humanitarne organizacije koja u Hrvatskoj djeluje 35 godina i također je stalni prikupljač, izrazila je slične strahove vezane za moguć gubitak statusa stalnog prikupljača zbog uvjeta trajanja akcija.

„Problem tog zakona je da se bazira na aktivnosti koja je izvanprogramska, nepredviđena i koju je svaka organizacija morala provoditi apsolutno besplatno. Humanitarni zakon bi se trebao temeljiti na stvarnom humanitarnom radu, a ne na jednokratnim neplaniranim aktivnostima”, upozorila je. 

Marčeta je navela kako pokušavaju izaći ususret novom zakonu i prijaviti nove humanitarne akcije što će ih opteretiti dodatnom birokracijom i troškovima, a pri tome je istaknula i apsurd da netko može organizirati 30 koncerata i prikupiti 30 milijuna kuna, no ne ispuniti uvjet od 200 dana. 

S druge strane, resorno Ministarstvo na dodatan upit Hine pojasnilo je kako je dodatnim usuglašavanjem s predstavnicima stalnih prikupljača humanitarne pomoći, kao i na temelju rasprave u Hrvatskom saboru, dogovorena korekcija navedenog broja.

„U Nacrtu konačnog prijedloga zakona o humanitarnoj pomoći spomenuti uvjet je relaksiran tako da neprofitna pravna osoba mora, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva, provesti humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 180 dana i da nisu organizirane u isto vrijeme”, izvijestili su iz MROSP-a. 

Ujedno, neprofitne pravne osobe kojima je odobren status stalnih prikupljača na temelju sadašnjeg Zakona nisu dužne ispuniti spomenuti uvjet ako su uredno ispunile propisane obveze prema nadležnom upravnom tijelu u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva na temelju novog zakona.

„Želimo istaknuti kako je humanitarna akcija po svom karakteru vid humanitarne pomoći i sastavni dio rada humanitarnih organizacija, a time i programska aktivnost bez obzira koliki je njezin omjer u odnosu na ostale programske aktivnosti pojedine humanitarne organizacije”, poručili su iz MROSP-a. 

Na temelju konzultacija, u nacrtu konačnog prijedloga zakona također je produžen rok prilagodbe za novi zakon sa šest na 12 mjeseci.

Crveni križ i Caritas imaju poseban status 

Blažević i  Marčeta također se pitaju zašto su Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas posebno navedeni u prijedlogu zakona kao netko kome se može priznati status stalnog prikupljača, tj. zašto su dobili prednost u odnosu na ostale vjerske karitativne organizacije koje su isto ustrojene kao Caritas.

Ministarstvo poručuje kako to proizlazi iz njihovog intenzivnog djelovanja kao dvije najveće humanitarne organizacije u Hrvatskoj, što opravdava status koji su dobili u ovom prijedlogu zakona.

Od ukupno 215 odobrenih rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći od 2015. do 2022., njih 60,5 posto doneseno je na zahtjev Crvenog križa i Caritasa te njihovih ustrojstvenih oblika, a na njihov zahtjev odobreno je i 18,7 posto od 2413 rješenja za provođenje humanitarnih akcija.

Piše: Marina Hudoletnjak