Na početku emisije Orešković je istaknuo tezu da je konačno zadovoljstvo svakog čovjeka to na koliko je ljudi i života je taj čovjek pozitivno utjecao. 'Mislim da sam izvanredno utjecao na ljude. Ono što radiš mora biti ona stvar s kojim se pozitivno utječe na svijet. Drugi zadatak je ostvariti u privatnom životu ono što je najbolje za ljude, polazeći od svog bračnog partnera, djece, obitelji…Mislim da je lista ljudi kojima sam pomogao prilično velika, ali to je bila moja stvar. Važnije je što sam stvorio, vrijednost kapitala neke tvrtke', rekao je Orešković.

Na pitanje kako je sve ove godine uspio održati znatiželju s obzirom na posao koji radi, Orešković je rekao kako mu tome pridonosi i točno mjerljiva stvar, a to je 'što sam napravio radeći svoj posao'.

'Imali smo projekt odvikavanja od pušenja koje je jedno od najvećih zala koje ljudi sami sebi čine. Od pušenja godišnje u Hrvatskoj umre 10 tisuća ljudi, naglasio je i dodao kako se izračunalo koliko je ljudi prestalo pušiti zbog naših akcija, koliko je bilo manje bolesti i skraćenih života', rekao je.

Najvažnija stvar u životu, istaknuo je, jest dati djeci znatiželju i upornost, sačuvati njihovu autonomiju,a istodobno ih naučiti da je autoritet najnormalnija stvar. Rekao je kako je to vidio i kod svojih studenata jer oni koji su najbolji na upisu, vrlo često nisu najbolji na kraju studija, a oni koji su najbolji na kraju studija, nisu nužno najbolji i u 40. godini života.

Osvrnuo se na jedno istraživanje sa Stanforda koje govori kako lockdown ne funkcionira, odnosno koje nije pronašlo značajnije koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Sličnost corona zaraze u sredinama mogu se postići i s manje restriktivnim intervencijama, rekli su u istraživanju. Orešković je rekao kako je lockdown mjera za lijene i neorganizirane.

Ima jako puno ljudi koji čitaju tekstove i u njima traže rečenice koje im odgovaraju, pa tako je situacija i s tekstom ovog istraživanja, rekao je.

'Ovaj tekst u svom završnom dijelu ima toliko ograda oko toga što oni kažu i nije nužno kredibilno, ali to govore ljudi koji su veliki znanstvenici. Danas imamo masu estradnih znanstvenika koji traže svoj trenutak slave', naglasio je Orešković.

U tekstu istraživanja, dodao je, dio je koji govori o tome da je ponašanje pojedinaca ključ uspjeha u borbi protiv pandemije. Oxfordsko istraživanje je postavilo pitanje za 27 tisuća znanstvenika koliko se poštuje znanost u vođenju politike borbe protiv koronavirusa.

'Na prvom mjestu je Novi Zeland, a zatim slijede Nizozemska i Finska. Zanimljivo je da su u svim tim zemljama žene premijerke', istaknuo je Orešković dodajući kako se treba naći sredina između ekstremnog liberalizma i etatizma gdje ljudima propisujete sve što trebaju raditi.

'Treba se naći srednji put da građane pogurate da sami nađu svoj put ka vlastitom dobru', rekao je.

Što se tiče pandemije, dodaje, Hrvatska je dugo bila na razini Novog Zelanda. Orešković je rekao kako prema nekim metodama izračunavanja, u Hrvatskoj je 23 posto stanovništva preboljelo virus, što znači negdje oko 900 tisuća građana. Istaknuo je kako su materijalne štete zbog novog virusa brutalne te kako ih nitko još do sada nije izračunao.

Tijekom emisije Orešković je istaknuo da je prostorija u kojoj gostuje rizična. 'Ponašamo se neodgovorno. Trebali bismo između nas staviti pregradu od pleksiglasa, a ja ću staviti masku. Tako to rade sve ozbiljne i odgovorne televizije', rekao je. Nakon toga je stavio zaštitnu masku na lice dok je Stanković donio ogradu od pleksiglasa i stavio na stol između njih.

Razgovarali su i o tome kako se Orešković probijao kroz život. Stanković mu je rekao kako je saznao da 'on nema neki 'background'', ali da mu je uloga djeda bila iznimno važna u životu.

'Djed i baka su iznimno važni, a moj djed je na mene imao veliki utjecaj. On je 1923. otišao u Ameriku i Kanadu. Prošao je veliku krizu, izgubio oči…', sa suzama u očima je govorio Orešković.

Govorio je i o svojim novinarskim počecima. 'Postao sam glavni urednik Studentskog lista sa 20 godina. I to je potpuno neobično. Svoj cijeli život gledam kao učenje. Imao sam razne ljude koji su mi bili mentori, a svojim studentima na postdiplomskom ističem kako su ti mentori vrlo važni', istaknuo je.

Stanković ga je pitao je li vjerovao u samoupravni socijalizam, na što je Orešković rekao: 'Vjerovao sam u to da se bogastvo distribuira bolje i pravednije i u to vjerujem i danas.'

Osvrnuo se i na suradnju s Ninom Pavićem, bivšim vlasnikom Europaress Holdinga (EPH). Stanković ga je pitao snosi li i on, uz Ninu Pavića, dio odgovornosti za otkaze novinarima. 'Bila je kriza medija. Da se ne pravimo pametni, u životu treba i sreće. I to puno. Ponekada se nađete u krivoj ulici gdje vas 'pregazi kamion', a ponekada i tamo gdje vam 'vjetar puše u leđa'. Gospodarska kriza je pogodila svijet. U toj tvrtki su tada bile plaće nerealno visoke. Svaka priča je priča za sebe. Moje sudjelovanje u uređivačkoj politici je bilo nula', naglasio je Orešković.