Imovinske kartice ministara i saborskih zastupnika objavljivane posljednjih tjedana, osim stanja na računima, primanjima i inim stvarima, otkrile su i njihovu kreditnu zaduženost. Nije trebalo puno pregledavati da se vidi nekoliko zanimljivosti. Osim što neki imaju pozamašne ušteđevine, upada u oči da gotovo nitko od njih nije posuđivao novac svojim bližnjima, što je također stvar koju valja prijaviti. No maštu prosječnog građanina koji se odlučio zaviriti u imovinske kartice ljudi koji vode državu svakako su zagolicali krediti. Naime, malo njih poput Bernardice Juretić ima gotovinske kredite na koje bi plaćali gotovo dvoznamenkaste kamate. Dapače, pojedinci uživaju u zaduženju uz kamate koje prosječan građanin može samo sanjati kada dođe na šalter svoje banke
Imovinske su kartice značajno napredovale po preglednosti i standardizaciji sadržaja. Sada je moguće vidjeti i na koliko rata i uz koje kamate su se političari zadužili, ali unatoč tom napretku, ostale su nedorečene. Tako nije jasno upisuju li u njih one početne kamate koje su ugovorene, ili one koje su im propisane za taj mjesec, ako imaju kredite s promjenjivom kamatom.
Nemoguće je zbog toga iz imovinske kartice točno saznati kolike je kamate na svoj stambeni kredit iz 2008. ugovorio bivši premijer Zoran Milanović, kada je u 42. godini života u Erste banci dobio 'kredit za mlade' od čak 290.000 eura uz rok otplate od 30 godina. Kupio je tada od Hrvoja Vojkovića stan od 127 četvornih metara i trebao ga je otplaćivati do svoje 72. godine.Ipak, nakon toga je prodajom drugog stana smanjio dug za 170.000 eura, pa sada otplaćuje nešto manje od 120.000 eura duga u ratama od 583 eura i uz razumnu kamatu od 5,04 posto koja je vidljiva iz njegove najnovije prijave kada je postao saborski zastupnik.
Kako to obično biva i među političarima kao i među građanima, ima onih kojima su kamatne stope na stambene kredite visoke, postoje i dužnici u švicarcu koji su u međuvremenu obavili konverziju, poput bivšeg ministara financija Borisa Lalovca, ali i onih koji su jednakiji među jednakima pa su po različitim osnovama dobili iznimno povoljne kredite s kamatom ispod pet posto.
Tako su prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i ministar obrane Josip Buljević svojedobno iskoristili povlasticu da kredit dobiju po dva posto kamata. Karamarko je davne 1994., u dobi od 35 godina, podignuo u Zagrebačkoj banci kredit od 493.000 kuna uz mjesečnu ratu od 1.990 kuna.
U vrijeme podizanja kredita prvi potpredsjednik Vlade bio je načelnik PU Zagrebačke, a poznato je da su država odnosno MUP, MORH, HRT, ali i neke druge institucije poput HNB-a i HBOR-a imale posebne ugovore s bankama o subvencioniram kreditnim linijama. Ono što se nije znalo, a o čemu je tportal prvi pisao, jest to da su takve kredite imali i zaposlenici SOA-e što se otkrilo kada je svoju karticu predao Buljević.
On je 2009. uz kamatu od dva posto u PBZ-u podigao kredit na 20 godina i 170.000 eura.
Valja napomenuti da je u vrijeme kad je Karamarko podignuo kredit, prema podacima HNB-a, kamata u prosjeku iznosila oko 15 posto ili kredit uopće niste mogli dobiti ako niste imali veliko učešće, a u vrijeme Buljevićeva podizanja kredita kamatna stopa kretala se od šest do devet posto. Kao zaposlenik SOA-e kredit od dva posto priskrbio je i Milijan Brkić, HDZ-ov prijedlog za ministra branitelja. On je 2008. na 30 godina uzeo kredit od ravno 200.000 eura, uz dva posto kamate za koji rata iznosi 739 eura.
Povlašteni kredit, od ranije je poznato, imala je po stopi od četiri posto i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kredit u visini od 70 tisuća maraka dignut na rok od 20 godina dan joj je 1995. u PBZ-u. Taj je kredit u međuvremenu otplaćen, a u vrijeme kada ga je podigla bila je zaposlenica ministarstva vanjskih poslova. Kredit s istom kamatnom stopom 2007. podignuo je u HPB-u aktualni ministar vanjskih poslova Miro Kovač. On se zadužio za 1,25 milijuna kuna.
Radi li se u njegovu slučaju također o kreditu po povlaštenim uvjetima, pokušali smo doznati u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali ni nakon nekoliko dana čekanja odgovor na ta, ali i neka druga pitanja nismo uspjeli dobiti. U to vrijeme, prema podacima HNB-a, kamate su se kretale od 4,75 do 5,23 posto.
Priliku za povlašten kredit kao znanstvenici iskoristili su i Predrag Šustar, ministar znanosti i Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša. Prvi je 2003. na 20 godina uz kamatu od 2,68 posto dignuo kredit u ZABA-i, a za Dobrovića ona je 2007. iznosila 2,5 posto.
Među zaduženije državne dužnosnike ulazi ministar financija Zdravko Marić. Trenutačno otplaćuje dva kredita, jedan podignut u kunama u HPB-u 2010. i drugi podignut u eurima godinu dana kasnije. Za kunski, uzet na rok od 16,5 godina kamata mu je četiri posto, a za onaj u eurima, podignut u ZABA-i na rok od 18 godina kamata iznosi 3,97 posto. Kamate u godinama kad je Marić dizao kredite, prema podacima HNB-a, kretale su se od šest do 6,5 posto odnosno od pet do sedam posto.
U vrijeme podizanja kredita Marić je bio državni tajnik u Ministarstvu financija, ali iz te institucije nam je odgovoreno da oni nikada nisu dodjeljivali povlaštene/subvencionirane kredite pa tako ni ministar nije korisnik jednog od njih.
Niske kamatne stope za pojedince, ako je riječ o bogatijim klijentima, vlasnicima tvrtaka, zaposlenicima korporacija s kojima banke imaju velike ugovore ili čak o vlastitim zaposlenicima nisu nepoznata praksa. Samo krug takvih pojedinaca nije širok i običan građanin teško upada u njega.
Prosječnom je građaninu teško na prvi pogled dokučiti kolika je financijska prednost imati tako povoljan kredit. Koliko točno, možemo okvirno izračunati na primjeru ministra financija Zdravka Marića. Ako pretpostavimo da su kamate od četiri i 3,97 posto ugovorene na početku otplate, i usporedimo ih samo sa sadašnjim kamatama koje dobiva prosječan građanin koje su čak znatno povoljnije nego kada je on podizao kredite, dolazimo do ogromnih iznosa.
Za kunski kredit od 1,25 milijuna kuna ministar će ukupno kroz 198 mjeseci planirano otplatiti oko 1,701 milijun kuna. Uz razmjerno uobičajenu kamatu od 5,15 posto, otplatio bi 1,857 milijuna kuna, odnosno 156.000 više. Da je na isti kredit imao ugovoreno plaćanje u to vrijeme podizanja uobičajenih barem šest posto kamate, ukupno bi otplatio 1,972 milijuna kuna, odnosno 271.000 kunu više.
Slična stvar dogodila bi se i s njegovim kreditom u eurima. Sada dug od 67.640 eura otplaćuje anuitetima od 444 eura i uz kamatu od 3,97 posto, na koncu će banci povrh glavnice vratiti oko 27.000 eura kamata. Da je kamatna stopa pet posto, vratio bi 35.000 eura kamata, dakle, oko 61.000 kuna više.
Koliko bi iznosila ušteda onima koji su kredite dobivali uz dva posto kamate, što je u nekim godinama bilo niže i od stope inflacije, možete lako sami izračunati okvirno na nekom od online kalkulatora kredita.
Kada to računate, svakako se poslužite opcijom 'slobodnog unosa kamatne stope', jer tako niske stope na kreditnim kalkulatorima banaka u Hrvatskoj u standardnoj ponudi nisu predviđene.
