Jeste li primijetili da je u nas sve manje poštara, a sve više dostavljača pizze i ćevapa? Školujemo li poštare na način na koji smo ih školovali prije dvadeset godina? Ako ih školujemo, za koje ih stoljeće školujemo? Znaju li u vladi što će biti s poštom u sljedećih tri, pet godina? Tko će nam dostavljati pakete?

Za odgovore na takva pitanja skoknimo do Japana. Yamato Transport Co. najveća je japanska tvrtka za isporuku pošiljki vrata do vrata. Ona dostavlja svaki drugi paket ili pismo u zemlji, a njezin logo je tamo sveprisutan kao Coca Cola u SAD. Tvrtka će 2019. obilježiti stoljeće postojanja i još pred koju godinu brojala je blizu 180.000 zaposlenih.

Utoliko je više iznenadila najnovija obavijest korisnicima da mora smanjiti obim isporuka i povisiti cijene jer nema dovoljan broj radnika. Problem je ozbiljan, ali japanska je vlada ovih dana odobrila korištenje dronova od 2020., a od 2022. godine komercijalizaciju samohodnih kamiona kako bi oživjela korporativni sektor, izještava Reuters.

Dostavljači i poštari nestaju, a među deset najtraženijih zanimanja 2017. na svim kontinentima prvo mjesto premoćno drže softveraši, slijede ih inženjeri elektronike, mehanike i elektrotehnike, analitičari podataka i računovođe, graditelji prometne infrastrukture, inženjering menadžeri, liječnici i medicinske sestre. Medicinske sestre su najtraženije zanimanje u 15 europskih zemalja, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi, u 11 zemalja kronično nedostaju računovođe. Stolari se najviše traže u Rusiji i Australiji, prosvjetni radnici u Rusiji i Danskoj, krovopokrivači u Švedskoj, Kanadi i Australiji, novinari u Italiji i Kanadi...

Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj su u prvoj polovici prošle godine bili najtraženiji konobari, prodavači i čistači te kuhari, radnici na održavanju, sobarice, ekonomisti, medicinske sestre i radnici na proizvodnoj liniji. Iako se potražnja za nekim zanimanjima kao što su liječnik, inženjer elektrotehnike, brodogradnje ili strojarstva ne objavljuje putem HZZ-a, nego unutar struke i zapošljavaju putem internih natječaja, ovi podaci ipak svjedoče o tome kako se spremamo za budućnost.

Računa se da 35 posto radnih vještina koje se trenutačno traže na tržištu rada, za samo pet godina više neće biti potrebne, barem ne u današnjem obimu. U samo pet proteklih godina globalni mediji i industrija zabave potpuno su se promijenili. Mobilni internet i tehnologija oblaka već su promijenili način rada. Neka zanimanja odumiru, pojavljuju se nova, tržište rada vrije, a oklijevala ostaju na repu.

Dok se u nas beskonačno priča priča o kurikulumu i problem obrazovanja razvlači u lošu beskonačnost, u nepričalačkim zemljama se pripremaju za tržište rada koje iz dana u dan oblikuju nove revolucionarne tehnologije, od umjetne inteligencije, 3D printanja i robotike, do poplava novih materijala, biotehnologije i genomike. Četvrta industrijska revolucija sustiže nas tolikom brzinom da ni 75 posto od 140 zemalja prema Gallupovom istraživanju nije zadovoljno svojim obrazovnim sustavom. Nismo stoga ni u tome iznimka, ali u nas je utoliko dramatičnije jer se ne lome koplja oko toga da se učenike pripremi za buduće tržište rada, nego oko (ne)obvezne lektire i seksualnog odgoja.

Hoće li tehnologija do sredine našeg stoljeća toliko promijeniti rad i život, da 40 posto današnjih poslova više neće obavljati ljudi, kao što predviđaju ekonomisti s Oxforda, Michael Osborne i Carl Frey?

Koji će poslovi nakon robotske revolucije uopće preostati našoj djeci i unucima? Prema podacima Svjetske organizacije rada, 40 posto nezaposlenih u svijetu jesu mladi, a za manje od jednog desetljeća, 2025. u samo jednoj zemlji, Nigeriji, posao će tražiti 25 milijuna ljudi! Posao kojemu će Četvrta industrijska revolucija promijeniti prirodu, trendove i način traženja.

Japanci znaju da ni 2050. nije daleko. Njihova vlada naveliko planira veće korištenje Big Data, umjetne inteligencije, kao pomoć u dijagnostici i stalnu prilagodbu obrazovanja u svjetlu novih tehnologija. A sve to u svrhu 'poboljšanja očekivane životne dobi, revolucioniranja transporta, modernizacije opskrbnih lanaca, poboljšanja infrastrukture i korištenja financijske tehnologije', pri čemu će donijeti niz poreznih olakšica kompanijama koje uvode nove tehnologije. Pritom Japanci već jesu najdugovječnija nacija na svijetu, njihov transport već jeste najorganiziraniji, opskrbni lanci već funkcioniraju bolje no igdje drugdje, infrastruktura već savršeno štima u odnosu na druge...

Amerikanci naveliko savjetuju mladima zanimanja u kojima je najmanja vjerojatnost da će ih mijenjati roboti u 2024. godini. Prema portalu za pomoć pri traženju posla CareerCastu, najsigurnija je zdravstvena pomoć u kući. Iako najslabije plaćena, potreba će za njom do 2024. godine rasti za 38 posto, potražnja za fizioterapeutima 35 posto, za financijskim savjetnicima 30, softver inženjerima 19, isto toliko za analitičarima informacijske sigurnosti, za medicinskim sestrama i analitičarima podataka 16 posto, poslovnim menadžerima 7, a za vozačima kamiona samo 5 posto.

Za samo 33 godine pojavit će se zanimanja o kojima danas znamo malo ili ništa. Jedno od njih je stručnjak za medicinsku robotiku, jer će većinu kirurških zahvata izvoditi daleko precizniji roboti. Pojavit će se uzgajivači organa za presađivanje i savjetnici za genetiku, jer će se 'dizajnirati' zdrave bebe. Na cijeni će posebno biti stručnjaci za internetsku sigurnost, a posao policije u osiguranju fizičke sigurnosti građana izgledat će sasvim drukčije. Zbog komercijalnih letova u svemir pojavit će se zanimanje svemirski turistički vodič. Virtualnu stvarnost kreirat će inženjeri za simulaciju. Budući da će u središtu svake aktivnosti i napredovanja biti more podataka, analitičari podataka bit će sveobuhvatni vođe promjena, a njihova saznanja presudna u donošenju odluka. Neki pak računaju da će i strojevi s umjetnom inteligencijom već 2026. biti članovi upravnih odbora velikih tvrtki. U novom svijetu dronova i samohodnih vozila, među najtraženijima bit će inženjeri prometa.

Za sve to neće biti dovoljna akademska naobrazba, nego vrlo ozbiljno svladavanje praktičnih znanja i vještina, kaže ministar rada Singapura, Lim Swee Say.

Ali vratimo se u bližu 2020., kada Japanci daju zeleno svjetlo dronovima. Za razliku od 2015. kada je od deset najvažnijih radnih vještina kreativnost bila na zadnjem mjestu, 2020. će biti na samom vrhu. Uz lavinu novih proizvoda, novih tehnologija i novog načina rada, morat ćete biti doista kreativni ako želite imati koristi od promjena.

Do tada će u nas valjda završiti ideološke rasprave o kurikularnoj reformi.