Ovih ste dana povećali alokacije sredstava za pozive na dostavu dvaju projektnih prijedloga - za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama u odgoju i obrazovanju te za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. O čemu se radi?

Kad smo zatvorili natječaj ugodno sam se iznenadio kad sam vidio koliki je odaziv. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za javne odgojno obrazovne ustanove (vrtiće, škole, fakultete, učeničke domove) predvidjeli smo po 152 milijuna kuna, a stiglo nam je zahtjeva za višestambene zgrade u visini 560 milijuna kuna, a za javne odgojno obrazovne ustanove 348 milijuna kuna. Nismo previše razmišljali. Sjeli smo s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, sagledali smo da u EU ima novca te je ona dala suglasnost, a ja sam potpisao odluku o povećanju alokacije.

To znači da će biti obnovljeno 596 višestambenih zgrada čija je vrijednost investicije 939 milijuna kuna, koje će se sufinancirati sa 560 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Obnovit ćemo i 223 vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova, čija će vrijednost radova biti 781 milijuna kuna, što ćemo sufinancirati sa 348 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Dakle, u idućih 18 do 20 mjeseci investirat ćemo preko milijardu i 700 milijuna kuna u energetsku obnovu naših zgrada, što će Ministarstvo sufinancirati sa 900 milijuna kuna europskih sredstava. To je velika injekcija za građevinski sektor i velika ušteda u milijunima kuna za korisnike tih zgrada. Zadovoljan sam ovolikim interesom i odazivom na naše pozive. Iz toga se vidi da je Ministarstvo u proteklih godinu dana pripremilo kvalitetne projekte.

Što će sve biti obnovljeno u Hrvatskoj?

U ovom pozivu obnovit će se 596 višestambenih zgrada, te 61 vrtić, četiri fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma. Osim uštede energije i manjih računa, hrvatski gradovi će imati ljepše vizure.

Koji gradovi prednjače u prijavama za energetsku obnovu?

Kada su u pitanju višestambene zgrade prednjače Rijeka, koja je prijavila 123 takve zgrade, Zagreb, koji je prijavio 75 zgrada i Split, koji je za energetsku obnovu prijavio 30 zgrada. Za obnovu javnih odgojno obrazovnih ustanova najviše je prijavio Grad Zagreb - 16 javnih ustanova, zatim Rijeka - 13 i Virovitica - koja je za energetsku obnovu prijavila šest javnih ustanova. Naglašavam da je ovo prvi put da se energetska obnova sufinancira europskim novcem tako da su prijave bile i nešto kompliciranije, ali to nije spriječilo naše prijavitelje, koji su uistinu pokazali veliki uspjeh u svojim prijavama.

Najavili ste oko tisuću gradilišta u Hrvatskoj. Koliko će to pomoći građevinskom sektoru?

Vjerujemo da će osiguranih milijardu i 700 milijuna kuna pridonijeti pozitivnom rastu građevinskog sektora. Budući da se radi o energetskoj obnovi višestambenih zgrada i javnih ustanova kao što su vrtići, škole, fakulteti bit će zaposleno nekoliko tisuća građevinskih radnika koji će imati osiguran posao u idućih 18 mjeseci.

Osim građevinskih radnika, koje se se još struke mogu nadati profitu?

Energetska obnova ne odnosi se samo na obnovu pročelja i vizura zgrada. Prihvatljivi troškovi su i ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja, zamjena postojećeg sustava grijanja potrošne vode sustavom koji koristi obnovljivi izvor energije, zamjena unutarnje rasvjete zajedničkih prostora učinkovitijom, uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom, promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Za svaku gradnju potreban je i stručni nadzor građenja, projektantski nadzor kao i usluga koordinatora za zaštitu na radu. Zahvaljujući tom projektu poslovima se mogu nadati naši arhitekti, projektanti, građevinari, strojari, ali i obrtnici – ukupno nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što nakon 18 mjeseci kada projekti trebaju biti završeni?

Ministarstvo već priprema nove programe. Svjedoci smo da se u Hrvatskoj ima što obnoviti. Tako je ovaj program prepoznala i Vlada koja je nedavno usvojila program obnove javnih zgrada 2016. - 2020., što znači da ćemo do kraja ove godine ili početkom iduće raspisati novi javni poziv za obnovu javnih zgrada koje obavljaju društvene djelatnosti. To su naše općine, muzeji, bolnice pa čak i vjerski objekti - za što imamo na raspolaganju oko 50 milijuna eura.

Građevinski sektor je od 2008. pretrpio niz udaraca i s obzirom na stranu konkurenciju teško se oporavljao. Bilježi li sada pozitivne pomake? 

Statistički podatci pokazuju da je u prva dva mjeseca ove godine izdano 39 posto više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost tih radova je 4,5 milijardi kuna, što je 80 posto više nego u istom razdoblju lani. Promatraju li se ta kretanja u prva dva mjeseca svake godine, to je najveća predviđena vrijednost radova još od 2006. godine. To ulijeva optimizam. Naravno, da to raduje i da si možemo uzeti za pravo reći da smo dijelom i mi u Ministarstvu zaslužni za te rezultate. Sasvim sigurno da je to rezultat cjelokupne dobre, ekonomske situacije u Hrvatskoj i u okruženju. No, sigurno je da su tome pridonijeli i zakonski propisi koje smo izmijenili, a koji su rezultirali olakšavanjem određenih investicijskih procesa. Zakon o građenju je uvelike pojednostavio sve procedure za izvođenje akta za gradnju i uporabne dozvole za sve velike državne, strateške projekte. Poboljšali smo rad u katastru i sustav e-dozvole, pa je danas prosjek za izdavanje e-dozvole i lokacijske dozvole ispod 30 dana.

Imamo li dovoljno radnika za taj veliki posao u Hrvatskoj?

Čim se radovi odvijaju, znači da imamo radnike. Na nizu sastanaka s predstavnicima poslodavaca upozoreni smo da nedostaje radne snage. Međutim, to je proces koji se neće riješiti izdavanjem novih kvota za uvoz radne snage, jer je riječ o interventnoj mjeri da se ugovoreni poslovi dovrše. Dugoročna mjera mora obuhvatiti sustave obrazovanja, rada, mirovinskog i socijalnog. Nije dopustivo da imamo 300.000 ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a istovremeno nam nedostaje radne snage. Treba revidirati i taj popis na Zavodu, da se vidi jesu li tamo zaista ljudi koji nemaju posla ili možda oni koji rade na crno.

Trebaju i poslodavci razmisliti o sezonskom zapošljavanju i o zapošljavanju na neodređeno, jer ako se radniku ugovor svako malo produžuje, otići će raditi u inozemstvo. Poslodavci trebaju razmisliti i o visini plaća. Isto tako i sindikati moraju razgovarati s članstvom, jer ne možemo "varati državu", biti prijavljeni na Zavodu, a na crno postavljati keramičke pločice. Treba uvesti sustav kontrole rada i svi skupa trebamo graditi Hrvatsku, a ne je varati. Sustav obrazovanja treba promijeniti jer on treba pratiti stvarne potrebe na tržištu. U građevinskom sektoru nedostaje nam svih struka, a naročito tesara, zidara, podopolagača.

Koliko je radnika takvih deficitarnih struka otišlo iz Hrvatske raditi u Njemačku i druge zemlje EU?

Te podatke nemamo, ali sasvim sigurno ih je otišlo jako puno. Moramo stvoriti preduvjete da se vrate. A i uspješno povećanje alokacije EU sredstava za energetsku obnovu zgrada će biti preduvjet. Pozivam poslodavce da zahvaljujući tome i ovim dobrim pokazateljima - rastu građevinskog sektora - razmisle o visinama plaća kako bi zaista stimulirali radnike da ostanu raditi u Hrvatskoj. Pozivam i Hrvatski zavod za zapošljavanje da revidira baze podataka te da napravi programe za prekvalifikaciju. Vjerujem da se s kvalitetnom prekvalifikacijom ljude koji imaju srednjoškolsko obrazovanje može u kratkom roku prekvalificirati u zidare, tesare i druga deficitarna zanimanja.  

Kada se očekuje subvencioniranje stambenih kredita mladima?

Taj zakon bi Vlada trebala usvojiti idući tjedan, a nakon toga poslat će ga u Hrvatski sabor na drugo čitanje. Očekujem da će taj zakon biti usvojen u prvoj polovici lipnja. Nakon što stupi na snagu, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) uputit će poziv prema bankama, te ćemo, kada odaberemo banke, u srpnju uputiti javni poziv građanima. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita odnosi se na mlađe od 45 godina koji nemaju u vlasništvu stan ili kuću. Država će im četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako dobiju ili usvoje dijete u tom razdoblju, za svako dijete će rok produžiti za još dvije godine. Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu. Omogućena je kupnja novih i rabljenih stanova i kuća te gradnja kuća.  

Je li Vam za provedbu tog i drugih zakona potrebna politička stabilnost?

Moje Ministarstvo radi na deset izmjena i dopuna zakona. Svi bi oni bili na čekanju do neke nove većine. I zaista, bez obzira na političke simpatije ili empatije, kao ministar u drugome mandatu, koji sam prošao dvije Vlade i dva premijera, poručujem da Hrvatskoj treba stabilna Vlada. Zaista treba. Mi imamo u obvezi donijeti 200 i nešto zakona, imamo puno reformi koje moramo provesti i izbori bi, osim financijskog opterećenja, bili zastoj od šest mjeseci. Mislim da Hrvatska nema šest mjeseci. Dovoljno kasnimo za Europom, ne trebamo još šest mjeseci kašnjenja. Ovo je pravi put u kojem ide Vlada RH, a i ekonomski pokazatelji nam to pokazuju. Vlada dobro radi i hrvatski narod zaslužuje stabilnost i nastavak dobrog trenda.

Razgovarala: Marina Bujan