Dok je fokus javnosti uglavnom na stanovanju, stanje u segmentu investicijskih nekretnina je turbulentno. Hrvatsko je tržište lani, unatoč padu investicija od 65 posto, zadržalo aktivnost. Šire se poslovni kapaciteti, naročito uredski i logistički, a nezanemariva su i ulaganja u širenje turističke ponude. No ponuda takvih prostora daleko je od potražnje, zbog čega investitori plaćaju sve veće cijene zakupa
Dok građani i kupci strahuju od visokih cijena kuća i stanova te poreza na nekretnine, treba reći da promjene na tržištu nekretnina trpe i poslovni korisnici. Državni zavod za statistiku nedavno je objavio da su cijene nekretnina u prošloj godini rasle za 12,4 posto.
No promjene su zabilježene i u poslovnom segmentu. Predstavio ih je Colliers Hrvatska na konferenciji RE:D, na kojoj je bilo riječi o globalnim, europskim i lokalnim kretanjima na financijskim, ali i nekretninskim tržištima.
Kako je istaknula direktorica Colliersa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Vedrana Likan, domaće tržište poslovnih nekretnina prošle je godine bilo dinamično. Naime ukupan volumen investicijskih transakcija u ovom segmentu iznosio je oko 250 milijuna eura. Ali to je pad od čak 65 posto u odnosu na ranija razdoblja.
Unatoč tomu, zabilježena je aktivnost domaćih i regionalnih investitora u segmentu manjih i srednjih ulaganja. Pad tržišta izazvan je činjenicom da inozemni ulagači potražuju velike investicijske projekte od 100 ili više milijuna eura ili, primjerice, hotele s više od 150 soba, a kojih u Hrvatskoj gotovo da nema.
'Nikad nije bilo teže doći do zaključka o tome kakvi nam trendovi predstoje u sljedećem razdoblju', istaknula je Likan.
vezane vijesti
Potražnja za A-klasom
Značajnije transakcije ipak su ostvarene u segmentu uredskih prostora, ali isključivo zahvaljujući prodaji Hoto Business Towera, Zagrebtowera i Grand Centra u Zagrebu. Kako je istaknuo voditelj odjela investicijskih transakcija Ivan Laljak, uredski prostori itekako su traženi, naročito u Zagrebu, u kojem je lani ostvareno 60 posto od već spomenutog volumena transakcija vrijednog 250 milijuna eura.
'Tržište uredskih prostora u Hrvatskoj pokazuje iznimnu dinamičnost zbog kontinuirano visoke potražnje za uredima A-klase, no ponuda novih vrhunskih uredskih prostora te klase ne prati tu potražnju. Zato niti ne čudi povijesno niska stopa nepopunjenosti, a ona iznosi manje od dva posto', rekao je Laljak na konferenciji RE:D.
Dodao je da u Zagrebu postoji ukupno oko 1,6 milijuna kvadratnih metara uredskih prostora, od čega je 45 posto A-klase, a svega 12 posto izgrađeno je u proteklih 10 godina. Jasno je stoga da ponuda ne prati potražnju, što je dovelo do rasta zakupnina. One se, prema Laljkovim riječima, kreću između 16,50 i 18,50 eura po četvornom metru.
Visoki troškovi koče investicije u logistiku
Slično je i u logističkom sektoru, u kojem dominiraju maloprodajni lanci, distributeri, 3PL te e-trgovine. Trenutno je u izgradnji više od 200.000 četvornih metara takvih prostora, ponajviše u okolici Zagreba, odnosno u Samoboru, Lučkom, Donjoj Zdenčini i Velikoj Gorici. Razvoj je zabilježen i u drugim poslovnim zonama, naročito u Kukuljanovu i Dugopolju te u okolici Osijeka.
Stopa nepopunjenosti tih prostora je oko 2,5 posto, a zakupnine se kreću od 6,50 do sedam eura po četvornom metru. No razvoj investicija u ovom segmentu, istaknuo je Laljak, koče visoki troškovi zemljišta, komunalnih doprinosa, sve veći troškovi gradnje, ali i kratkoročni ugovori o zakupu.
Gledajući segment retaila, odnosno trgovačkih centara, treba reći da Hrvatska raspolaže s gotovo 600.000 kvadrata prostora. Kako je istaknuo Laljak, oko četiri do pet posto njih je prazno, a investitori u trgovački segment za zakup trebaju izdvojiti između 20 i 25 eura po kvadratu. Kako je navedeno na konferenciji RE:D, šoping-centri se sve više usmjeravaju prema ugostiteljskoj, ali i zabavnoj ponudi.
Turistički smještaj dosegao plafon
Protekla turistička godina bila je rekordna po dolascima, noćenjima i ostvarenom prometu. Iako je ministar turizma Tonći Glavina ranije istaknuo da su ovogodišnji pokazatelji 'plafon', predstavnici investitorske zajednice ističu da je razlog tome nedovoljna razvijenost turističkog sadržaja. Naročito se to odnosi na smještajne kapacitete, unatoč investicijama koje su poduzele renomirane hotelske kuće.
'Među novim otvorenjima ističu se hoteli Pullman u Zagrebu i Keight u Opatiji te Aminess Avalona Camping Resort na Pagu. U razvoju su luksuzni projekti poput hotela Marjan u Splitu, hotela Pinea u Poreču i Hyatt Regencyja u Zadru', navode iz Colliersa.
Unatoč kumulativnom padu investicija, u Colliersu očekuju da će ove godine Hrvatska pratiti regiju srednje i istočne Europe po njihovu razvoju. Logistički i uredski kapaciteti rastu, kao i interes za maloprodajom. Zbog toga drže da je Hrvatska i dalje ključna destinacija za investicije.
'S obzirom na kontinuiran rast potražnje za kvalitetnim nekretninama i investicijskim projektima, vjerujemo da će Hrvatska i dalje privlačiti domaće i strane investitore koji prepoznaju dugoročnu vrijednost našeg tržišta', zaključuje Laljak.
