Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je danas u Vladi predstavio ministar Slavko Linić, mogao bi bankare oštetiti za oko 350 milijuna kuna zbog ograničenih kamata za kredite u švicarcima te oko 150 milijuna kuna zbog ograničenja na stambene kredite. To su procjene Hrvatske narodne banke za Ministarstvo financija.

No ministar Slavko Linić zakonom je predvidio još i ograničenje naknada za bankarske usluge koje tek treba definirati pravilnikom kojeg će tek izraditi sam ministar, a kojim će ukinuti neke postojeće naknade. Zakon bi trebao stupiti na snagu u rujnu, na početku novog zasjedanja Hrvatskog sabora. Linić je o toj odredbi rekao: 'Banke su u prošlosti dio prihoda htjele povećati raznim naknadama, i to čak nakon sklopljenih ugovora. Definirali smo u zakonu da nakon potpisivanja ugovora nije moguće nikakvim dodatnim naknadama opteretiti građane.'

Novi zakon obvezuje banku da čak i o najmanjoj izmjeni uvjeta kredita mora korisnika pismeno obavijestiti. 'Primijetili smo da je promjenjiva kamatna stopa nepoznanica za korisnike kredita, da se promjenjiva stopa često koristi tako da banka tu stopu uknjiži u svoje prihode tako da poveća maržu. Sada je zakonom vrlo jasno naznačeno da se promjenjiva stopa mora jasno utvrditi onda kada se korigira. Da se definira što je to ovisnost o promjenjivoj kamatnoj stopi neovisno o valuti i da se jasno definira što je u toj kamatnoj stopi zarada banke', rekao je Linić.

Linićev zakon djelovat će retroaktivno, odnosno vrijedit će i za sve kredite koje su ugovoreni prije ovog zakona: 'Kod korisnika kredita kod kojih do sada nije vrlo jasno ugovoreno što je to promjenjiva kamatna stopa i marža koju banka može dobiti, kako se ona mijenja i u kojim datumima se mijenja - mi smo inzistirali da se svi raniji krediti moraju redefinirati. I to će se redefinirati u djelu kamatne stope tako da vrlo jasno korisnik zna u kojem je dijelu referentna stopa, u kojem je dijelu ona promjenjiva i koji je dio marža koja mora biti fiksna za cijelo vrijeme trajanja kredita.'

Kada su u pitanju krediti u švicarskim francima definirali su odredbu da se, ukoliko je trošak vezan za tečajne razlike iznad 20 posto u jednoj godini, korisniku kredita mora odrediti prva ugovorena kamatna stopa. 'To znači onu najnižu stopu jer je očito kod odabira kredita korisnik njome bio privučen. To je ono gdje sad kod svih švicaraca vraćamo kamatnu stopu na najnižu ugovorenu u trenutku potpisa ugovora', rekao je Linić.

Linić kaže da su ocijenili kako su u Hrvatskoj problem maksimalne kamate za potrošačke i stambene kredite: 'Probali smo utvrditi maksimalne kamatne stope. Posebno su nas zanimali stambeni krediti i onda smo išli na to da oni ne smiju biti veći od jedne trećine prosječno utvrđenih na kraju godine, bez obzira na valutu... Na kraju godine utvrđena prosječna stopa može biti uvećana samo za jednu trećinu kao maksimalna kamatna stopa. Na taj način smo te dugogodišnje kredite probali ograničiti s vrlo malom trećinom.' Kod ostalih kredita uvećavanje stope može biti za jednu polovicu prosječne kamatne stope.

'Više od pet mjeseci usklađujemo i pripremamo ovaj zakon, a rekao bih da stanje blokiranih računa građana govore o tome da je trebalo promijeniti područje u dijelu zaštite potrošača u odnosu s bankama. U ovom trenutku imamo 300 tisuća blokiranih računa, a nemogućnost naplate po kreditima u prošloj godini je veća od 12,5 posto', objasnio je Linić.