Ljeto nas je čini se potpuno zaobišlo i preselilo se u sjeverne dijelove kontinenta u kojima je bilo sušnije, a temperature su bile više od prosjeka. Na prvi pogled takav se scenarij ne uklapa u klimatske modele koji predviđaju da će s globalnim zatopljenjem ljeta upravo našim krajevima donositi više suša i toplinskih valova.

No naš klimatolog Krešimir Pandžić, načelnik sektora za motrenje vremena i klime Državnog hidrometeorološkog saveza Hrvatske (DHMZ) kaže da globalno zatopljenje podrazumijeva i jačanje ekstrema, odnosno da možemo očekivati i više suša i toplinskih valova kao i više obilnih kiša i poplava.

Izostala azorska anticiklona

Glavni krivac za ovogodišnje kišno ljeto u Hrvatskoj, ali i općenito na jugu Europe, kaže Pandžić, jest izostanak azorske anticiklone.

'Tijekom ljeta, površine Atlantskog oceana obično su hladnije od kopna europskog kontinenta pa se nad njima stvara jaka azorska anticiklona koja uzrokuje stabilno vrijeme. Iznad zagrijanog kontinenta ljeti se stvaraju češće atmosferske nestabilnosti s pljuskovima i grmljavinskim nevremenom. No budući da se greben azorske anticiklone prostire tisućama kilometara na sjever sve do južne i srednje Europe, on potiskuje atmosferske poremećaje koji stižu sa sjeverozapada tako da oni uglavnom ne uspijevaju prodrijeti do naših krajeva', objasnio je za tportal.hr naš stručnjak.

Anticiklone nastaju nad hladnijim površinama kada hladan i teži zrak pod utjecajem gravitacije ponire, sabija se te stvara područja povišenog tlaka i vjetrove koji se šire prema područjima nižeg tlaka.

Zimi se anticiklona stvara nad ledenim kopnom Sibira. Njezine hladne zračne mase utječu na vrijeme u Europi i ponekad stižu u naše krajeve. Zbog ove dvije anticiklone, zimi ciklonalni poremećaji putuju južnije preko Jadrana do Grčke, a ljeti preko sjevernijih dijelova europskog kopna.

'No ove utjecaje ponekad može poremetiti sjeveroatlantska oscilacija. U posljednje vrijeme sve češće se spominje i arktička oscilacija koja je ove godine povezana s hladnom zimom u Americi, a toplom u Europi', objasnio je za tportal dr. Pandžić.

'Prema klimatskom scenariju u našim se krajevima, osobito u priobalnima koje karakterizira sredozemna klima, u prosjeku očekuju toplija i sušnija ljeta nego u ostatku Europe. U kontinentalnim dijelovima naše zemlje ljeti su atmosferski prodori s oborinama učestaliji nego na Jadranu, međutim i oni su obično kratka daha pa prevladava lijepo vrijeme. No to ne znači da možemo isključiti anomalije. S klimatskim promjenama oscilacija i anomalija bit će sve više, a s njima možemo očekivati i sve više ekstrema koji će biti i sve izraženiji', rekao je Pandžić.

Kakva će nam biti jesen?

Naš klimatolog ističe da su meteorološke službe najavljivale da će ovo ljeto biti vlažnije od prosjeka, što se obistinilo. Čini se da će i rujan biti dosta vlažan, a sušnije razdoblje s priličnom vjerojatnošću možemo očekivati u studenome.

'Krajem kolovoza, utjecaj azorske anticiklone počeo je slabjeti. U rujnu obično počinje jačati utjecaj druge - srednjoeuropske anticiklone koja našim krajevima može donijeti tzv. bablje ljeto. No ne može se reći hoće li ona izostati. Za sada se prognoze vlažnijeg vremena i dalje ispunjavaju. Zapravo treba imati na umu da su mjesečne prognoze manje pouzdane od dužih, sezonskih', naglasio je naš sugovornik.