'Iako je Centar Cvjetni na kraju izgrađen, cijela ta naša borba značila je puno jer je pokazala da postoji osviještena građanska javnost i da ona nije baš potpuno odsutna', rekla je za tportal Vera Petrinjak Šimek, urbanistica, aktivistica Zelene akcije i dugogodišnja gradska zastupnica komentirajući, dvije godine od otvaranja kontroverznog zdanja Tome Horvatinčića, borbu dijela Zagrepčana protiv projekta privatnog investitora koji je duboko zagazio u javno dobro i javni interes
Petrinjak Šimek navela je niz aspekata zbog kojih je izgradnja Centra Cvjetni loša za Zagreb i njegove stanovnike, a posebice identitet i kulturnu baštinu. 'Srušeno je nekoliko zgrada na Trgu Petra Preradovića i u Varšavskoj, čime je izgubljen dio povijesnog identiteta Zagreba. Centar Cvjetni tako je u kontrastu sa svojom povijesnom okolinom. Ja i dalje tvrdim da je bila moguća adaptacija i postizanje najviše kvalitete javnog prostora bez rušenja starih zgrada i njihovom adaptacijom. To pokazuje i primjer zgrade u Ilici u kojoj je sada trgovina Zara', pojašnjava.
Projekt ima i svoj ekološki aspekt. U samom centru Zagreba povećan je automobilski promet izgradnjom javne garaže u tom kompleksu. Postojeći stanovi unutar tog bloka su zazidani, ostali su bez svjetla i zraka, a stanari pred prozorima imaju zidove Centra Cvjetni…
Petrinjak Šimek sumnja i u ekonomsku profitabilnost Centra iako je investitor Tomo Horvatinčić u razgovoru za tportal rekao da je zadovoljan te da je poslovanje u plusu. 'Rentabilna je vjerojatno jedino garaža', dodaje i napominje da je javna garaža u Tuškancu, nakon otvaranja Horvatinčićeve, poluprazna.
'Socijalno, to je debakl za ovaj grad. Sve procedure su bile pod pritiskom i napravljene mimo javnosti i netransparentno, a izgubili smo javni prostor i pješačku zonu', smatra naša sugovornica te pojašnjava kako je Zagreb izgubio i na funkcionalnosti jer je poznato da šoping centri izvlače sadržaje iz postojeće gradske strukture. Zaključuje da ni u estetskom smislu Zagreb izgradnjom Centra Cvjetni nije ništa dobio. 'Ako sve to sumirate, imali smo pravo', smatra.
Iako je Centar izgrađen i Varšavska više nije potpuno pješačka zona, Petrinjak Šimek ističe kako je ta dugogodišnja borba, legendarno kampiranje u toj ulici, 'pokazala da postoji osviještena građanska javnost'. Na tu pojavu nisu ostali imuni ni ostali krajevi pa se ta osviještenost, dodaje, proširila diljem Hrvatske, aludirajući na otpor izgradnji HE Ombla, golfu na Srđu, tvornici kamene vune Rockwool…
'Postoji potpuno lažna slika o antipoduzetničkoj klimi u Hrvatskoj. Kada se pobroje svi projekti zbog kojih se javnost pobunila, to je minimalan postotak. Mogu se pobrojati na prste jedne ruke. U toj pomami za investitorima gubimo kriterije. Naravno da se treba brinuti za radna mjesta, no pritom ne smijemo gubiti trajne vrijednosti', zaključuje Petrinjak Šimek.
