Sve je izvjesnije da će nevladina udruga Srđ je naš skupiti dovoljno potpisa za referendum na kojemu će građani Dubrovnika odgovarati na pitanje: 'Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou brda Srđ?'

ZA ODLUKU JE POTREBNO 10.000 DUBROVČANA

Da bi referendum bio valjan, na njega mora izaći 50 posto plus jedna osoba iz biračkog popisa grada Dubrovnika, a o sudbini projekta na Srđu odlučit će, naravno, većina. Pravnik udruge Srđ je naš Enes Ćerimagić objasnio je da to znači da na referendum mora izaći oko 20.000 stanovnika grada, a da bi se projekt izgradnje golf terena i apartmana na Srđu zaustavio (za što se oni zalažu), protiv njega mora biti nešto više od 10.000 stanovnika.

Ako skupe 8.000 potpisa, a vrlo je izgledno da hoće, oni se šalju u Gradsko vijeće koje ih u roku od osam dana prosljeđuje Ministarstvu uprave. Ministar Arsen Bauk ima zatim 60 dana da raspiše referendum. Odluka građana pravno će obvezati vodstvo grada Dubrovnika na godinu dana. Dakle, ako građani donesu odluku protiv projekta, politika (ako to slučajno želi) neće barem godinu dana smjeti pomoći bogatom izraelskom investitoru Aaronu Frenkelu da ponovno progura svoj projekt kroz Generalni urbanistički plan (GUP).

VOLJA GRAĐANA IMA ROK TRAJANJA GODINU DANA

Zato Vanja Škorić iz Gonga upozorava građane Dubrovnika da od stranaka (koje će sasvim sigurno i ovo pitanje ispolitizirati na predstojećim lokalnim izborima) traže da se jasno odrede kako će postupati ubuduće: 'Godinu dana nakon referenduma, volja građana pravno više neće biti zapreka Gradskom vijeću da donese odluku o izgradnji golf terena. No, gledajući politički, ne znam kako bi neka vlast uspjela opravdati odluku suprotnu referendumu. Dakle, pravno bi to bilo moguće, ali ne bi bilo u skladu s demokratskim standardima.'

Kako Hrvatska nije baš uzor u poštivanju demokratskih standarda, ta se mogućnost mora uzeti u obzir. 'Ako se skupe potpisi, referendum će se poklopiti s lokalnim izborima. Zato je jako važno da se građani Dubrovnika zapitaju hoće li se odluka ispoštovati do kraja mandata', upozorava Škorić.

S obzirom na to da nisu usvojene izmjene GUP-a (u tijeku je sastavljanje izvješća nakon 10-dnevne javne rasprave na tu temu u Dubrovniku), a ni Ministarstvo zaštite okoliša još nije donijelo svoj konačni pravorijek oko Studije utjecaja na okoliš, investitor ne bi imao nikakve šanse u eventualnom zahtjevu za odštetu u slučaju da mu se projekt zabrani referendumom.

ULOŽILI SU 100 MILIJUNA EURA, A ŽELE DODATI I MILIJARDU

Izraelski investitor Aaron Frenkel i Maja Brinar-Frenkel, njegova supruga i nekadašnja zamjenica ministra gospodarstva u Račanovoj vladi, kupili su dio zemljišta na Srđu od potrebnih 330 hektara. Ostatak zemljišta je u vlasništvu države i građana. Koji su točno omjeri posrijedi, teško je odrediti, a investitor taj podatak nije precizirao.

S nekim građanima investitor je sklopio ugovore o dugoročnom zakupu ili ugovore o pravu građenja, tako da investitor smatra da 'vlada' većinom teritorija na Srđu predviđenog za gradnju, izuzev državnog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume. Na pitanje imaju li kakva jamstva od Vlade da će dobiti i njihov teritorij za gradnju golf terena (koji čini 1/5 terena), odgovaraju da nemaju i da im nije potrebna potvrda Vlade: 'Potporu državnih institucija imamo u smislu odluka, zakonskih okvira i regulativa, kojih se kao investitori pridržavamo i koje poštujemo.'

Zastupnik investitora Ivan Kusalić rekao je da je u projekt na Srđu do danas uloženo 100 milijuna eura, s time da je 75 milijuna potrošeno na kupovinu zemljišta. Ostatak se, kažu, odnosi na realizaciju projektnih aktivnosti i plaćanje kamate. Vjeruju da će se građani Dubrovnika na referendumu izjasniti da žele njihov projekt, pa tako planiraju uložiti i milijardu eura. 

'NADAMO SE DA ZAJMOVI NISU KONTROVERZNI'

Kako su počele kružiti priče o tome da je investitor za zemljište morao dizati kredit (dakle, da nije sigurno koliko je zaista financijski sposoban), iz Razvoja golfa d.o.o. nam tvrde da je projekt financiran u potpunosti putem equityja (sredstava investitora - objasnio je Kusalić). 'Istina je da smo početkom 2010. godine putem takozvanog mostnog zajma (bridge loan) koji je bio podignut u nekoliko najvećih hrvatskih banaka financirali neke aktivnosti, ali ti zajmovi su u cijelosti vraćeni zajedno s kamatama. U budućnosti projekt namjeravamo financirati kombinacijom vlastitih sredstava (equity) i zajmova na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, što je normalno i nadamo se da nije kontroverzno', naveo je prokurist Kusalić.

Na pitanje što ako se građani na referendumu izjasne protiv investicije, Kusalić odgovara: 'Ne razmišljamo o takvom scenariju jer smatramo da je većina građana grada Dubrovnika prepoznala potencijal ovog projekta.'

U slučaju da se na referendumu zabrani njihov projekt, Frenkelovi ljudi tvrde da nemaju namjeru tražiti odštetu ni od države ni od ikoga drugoga.

IZVJEŠĆE O EKOLOŠKOJ STUDIJI IMA 40-AK STRANICA, U MINISTARSTVO SE VRAĆA U PONEDJELJAK

Njihovu Studiju utjecaja na okoliš povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode poslalo je u Dubrovnik na javnu raspravu koju je nadzirala Županija. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo bi u ponedjeljak tjedan trebalo dobiti čak 40 stranica izvještaja s rasprave, nakon čega na sve primjedbe mora odgovoriti tvrtka koja je izradila Studiju. Tek nakon toga povjerenstvo od 13 članova ulazi u proces donošenja odluke koji može trajati još sljedeća dva mjeseca. 

Prema riječima investitora, 'Studija je pokazala da je projekt prihvatljiv i putem predloženih mjera zaštite su eliminirane bilo kakve sumnje oko ugrožavanja kakvoće dubrovačke vode ili bilo kojih drugih negativnih utjecaja' te tvrde da projekt 'neće imati znatnog utjecaja na okoliš jer se ne radi o invazivnom zahvatu'. Kažu da će se služiti najmodernijom tehnologijom te da su angažirali 'najvećeg svjetskog stručnjaka za projektiranje golf terena Grega Normana jer je njegov rad poznat po minimalnom utjecanju na prirodno okružje'.

INVESTITORI OBEĆAVAJU OBNOVU I BLAGOSTANJE DO 2019. GODINE

Tvrtka Razvoj golfa d.o.o. se kao investitor obvezala da će kompletno financirati obnovu cijevi postojećeg hidrotehničkog tunela kojim se Dubrovnik opskrbljuje vodom. To će, tvrde, višestruko poboljšati kvalitetu vodovodnog sustava grada Dubrovnika.

Također, kažu da projekt donosi veliki broj novih radnih mjesta: 'Želja nam je da ovaj projekt ponudi građanima svojevrsni prostor za uživanje i kvalitetno provođenje vremena. Zato su u ovaj projekt inkorporirani sadržaji poput javnog kružnog parka površine od 60 hektara, javne sportske dvorane i otvorenih igrališta, uređenja Muzeja Domovinskog rata, rekonstrukcije tvrđave Imperijal, očuvanja spomeničke baštine na širem području Srđa (povezani fortifikacijski sustav vojnih utvrda) i mnogi drugi.'

Dok ulagači obećaju blagostanje kroz kompleks koji bi trebao proraditi do 2019. godine, udruga Srđ je naš prikuplja potpise za referendum. Najvažnije je, smatraju, da o tako važnim projektima odluče sami građani – bez obzira na to podupiru li projekt ili mu se protive.

No, udruga je skeptična prema obećanjima investitora, posebno kada je u pitanju utjecaj na okoliš i prirodu te 'činjenica da će gotovo cijeli Srđ biti u vlasništvu jedne privatne tvrtke, zauvijek nedostupan građanima Dubrovnika'.

UDRUGA SRĐ JE NAŠ NE VJERUJE U ISKRENOST INVESTITORA

Đuro Capor iz udruge tvrdi da se cijeli projekt pogrešno predstavlja: 'Bit će to nekretninski projekt koji se bazira najviše na izgradnji i prodaji točno 408 apartmana i 240 vila. Smještanje golf resorta podrazumijeva isključivanje Dubrovčana iz prostora.'Capor podsjeća na brojne nezakonitosti koje su od 2006. godine i vladavine Ive Sanadera prethodile projektu te tvrdi da se uvelike pogodovalo potencijalnom investitoru: 'Ne može se taj projekt promatrati bez utjecaja na grad, a on je štetan.  Sve informacije koje izlaze van su promišljeni PR investitora i nisu provjerene. Moglo bi nam se zato dogoditi da troškove štete kasnije snosimo mi – građani Dubrovnika.'

U udruzi smatraju da je Studija utjecaja na okoliš manjkava te da se barata s pretjeranim, pa čak i falsificiranim brojkama. Capor ne vjeruje ni povjerenstvu Ministarstva zaštite okoliša jer u njemu, kako je rekao, sjedi 13 osoba iz državnih i gradskih tijela u čiju neovisnost sumnja. 

Na samouvjerenost investitora da će građani na referendumu glasati za projekt, Capor kaže: 'Mogu oni pričati što hoće, grad je živnuo i ljudi su sretni što će konačno dobiti priliku da ih se pita… A sada se investitori trude u javnosti postaviti pitanje što će se dogoditi ako na referendumu ne prođe projekt? Ništa se neće dogoditi, neće izgubiti vlasništvo nad zemljom koju imaju, samo će morati graditi po pravilima koje će građani nametnuti u novom GUP-u.