Rusko cjepivo Sputnik V od početka je izazivalo određene kontroverze jer se počelo koristiti prije objavljivanja konačnih podataka o ispitivanju. No znanstvenici sad tvrde kako je dokazana njegova korist. To znači da je čovječanstvo dobilo još jedno cjepivo za borbu protiv pandemije Covida-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus SARS-CoV-2, a Sputnik je sad ravnopravan cjepivima koja su dosad izradili Pfizer, AstraZeneca, Moderna i Janssen.

'Upravo objavljena studija u časopisu The Lancet potvrđuje uspješnost i sigurnost cjepiva Sputnik V u kliničkom istraživanju treće faze. U ovom ispitivanju, koje je obuhvatilo gotovo 22.000 sudionika starijih od 18 godina, cjepivo Sputnik V pokazalo je uspješnost od 91,6 posto', objašnjava dr. sc. Dragomira Majhen, viša znanstvena suradnica Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala Instituta Ruđer Bošković. Zbog svojih istraživanja adenovirusa ona je nedavno izabrana u međunarodni znanstveni savjetodavni odbor za cjepivo Sputnik V.

'Količina neutralizacijskih protutijela 42 dana nakon primitka cjepiva bila je usporediva u svim dobnim skupinama. U osoba koje su bile u kontrolnoj placebo skupini nisu detektirane značajne količine neutralizacijskih protutijela', kaže Majhen. 'Nuspojave koje su se pojavile nisu bile značajne. Može se očekivati da će proizvođači ovog cjepiva zatražiti dozvolu za stavljanje na europsko tržište.'

Kako djeluje Sputnik?

Sputnik djeluje na sličan način kao injekcija AstraZenecinog cjepiva, razvijenog u Velikoj Britaniji, ali i manje razglašenog Janssenovog cjepiva, razvijenog u Belgiji. I rusko cjepivo koristi bezopasan virus hladnog tipa kako bi unio mali uzorak koronavirusa u tijelo.

Sigurno izlaganje tijela dijelu genetskog koda virusa omogućuje mu da prepozna prijetnju i nauči se boriti protiv nje, bez rizika da se razboli. Nakon cijepljenja tijelo počinje stvarati antitijela posebno prilagođena koronavirusu. To znači da je imunološki sustav spreman za borbu protiv koronavirusa kada se stvarno susretne s njim.

Ovo se cjepivo može čuvati na temperaturama između dva i osam Celzijevih stupnjeva, dakle u uvjetima kakve stvara najobičniji hladnjak, što olakšava transport i skladištenje. No za razliku od drugih sličnih cjepiva, Sputnik koristi dvije, malo različite verzije cjepiva za prvu i drugu dozu koje se primaju u razmaku od 21 dana.

Obje doze ciljaju prepoznatljiv 'šiljak' koronavirusa, ali koriste različite vektore - neutralizirani virus koji prenosi šiljak u tijelo. Ideja je da upotreba dviju različitih formula pojačava imunološki sustav više i bolje nego da se ista verzija koristi dvaput, zbog čega, barem u teoriji, pruža dugotrajniju zaštitu.

Učinkovito i sigurno

Cjepivo je, pokazuju to rezultati treće faze ispitivanja, učinkovito, no podjednako je važno i to da se pritom pokazalo sigurnim i bez ozbiljnih reakcija povezanih s njime tijekom ispitivanja. Dakako, neke nuspojave su očekivane, ali one su obično blage, uključujući bol u ruci, umor i blago povišenu temperaturu. U cijepljenoj skupini zasad nije bilo smrtnih slučajeva ili ozbiljnih bolesti.

Rusija nije jedina zemlja u kojoj se Sputnik već naveliko koristi; ovo je cjepivo iskušano i u Argentini, Palestini, Venezueli, Emiratima, Iranu, Srbiji, ali i u Mađarskoj, jedinoj zemlji Europske unije u kojoj je rusko cjepivo odobreno prije no što je završena uobičajena procedura.

'Razvoj ruskog cjepiva kritiziran je zbog žurbe, preskakanja procedure i manjka transparentnosti', zapisali su profesor Ian Jones i virologinja Polly Roy u komentaru članka, objavljenog u časopisu Lancet. 'Ali ishod je jasan i pokazuje poštivanje znanstvenih principa, što znači da se još jedno cjepivo sada može pridružiti borbi za smanjenje incidencije Covida-19.'

Istraživanje je pokazalo kako je cjepivo imalo dobar učinak u svim dobnim skupinama, a ozbiljnost bolesti smanjila se nakon primanja jedne doze. A to posebno ohrabruje u vrijeme stalnih zastoja u opskrbi svijeta cjepivom. Analiza je doduše obuhvaćala samo simptomatske slučajeve Covida i tek treba vidjeti zaustavlja li ovo cjepivo i asimptomatske slučajeve te sprečava li cijepljenje prijenos virusa na druge osobe.

Skepticizam prema ovom cjepivu bio je opravdan zbog niza dobro dokumentiranih razloga, no objavljivanje privremenih rezultata ispitivanja treće faze na temelju studije o 20.000 sudionika trebalo bi otkloniti svaku zabrinutost, uvjeren je i epidemiolog Hassan Vally, izvanredni profesor na Sveučilištu La Trobe.

'Važno je to da se ovo cjepivo izuzetno dobro podnosi, bez ozbiljnih štetnih posljedica. Ohrabruje i činjenica da je podjednako učinkovito i kod starijih odraslih osoba. Uz to je relativno jeftino za proizvodnju i može se čuvati na normalnim temperaturama u hladnjaku', objašnjava Vally.

Sličnosti i razlike

Rusko cjepivo dizajnirano je nalik onom koje su osmislili Oxford i AstraZeneca jer koristi modificirani vektor adenovirusa, odnosno virus koji uzrokuje prehladu, kako bi potaknuo reakciju organizma. I ovo cjepivo daje se u dvije doze. Međutim Sputnik pritom koristi malo drugačiji soj adenovirusa za svaku dozu. To bi trebalo izazvati jači imunološki odgovor, a prve informacije daju naslutiti da se upravo to i događa.

'Ovo rusko cjepivo s adenovirusnim vektorom s heterogenim dizajnom Ad26 / Ad5 s vektorskim primarnim poticanjem čini se još učinkovitijim od standardnih doza', kaže virolog Julian Tang, počasni izvanredni profesor sa Sveučilišta Leicester. On ipak podsjeća kako analiza učinkovitosti uključuje samo simptomatske slučajeve Covida-19.

'Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjela učinkovitost cjepiva protiv asimptomatskog Covida-19. Nadalje, medijan praćenja bio je 48 dana od prve doze, tako da studija ne može procijeniti trajanje zaštite', upozorio je Tang.

Znanstvenici sad nestrpljivo očekuju slične podatke i izvještaje o kineskim cjepivima, baš kao i nalaze stručne komisije koja će ocijeniti moguću suradnju timova koji rade na Sputniku i AstraZenecinom cjepivu.

Uzgoj u bioreaktorima

Ova su virusna cjepiva relativno stabilna i trebaju se skladištiti na ekstremnim temperaturama, ali se moraju 'uzgajati' u bioreaktorima. Zbog toga možemo očekivati ​​veliko širenje globalnih kapaciteta za proizvodnju ovih adenovirusnih lijekova, ističe Alexander Edwards, izvanredni profesor biomedicinske tehnologije na Sveučilištu u Readingu.

'Proizvodnja će možda ostati usko grlo narednih mjeseci; što više cjepiva bude na raspolaganju, to bolje po globalno zdravlje. A jedini način da se riješi globalni problem jest globalni odgovor razmjenom podataka, znanja, tehnologije i lijekova', zaključuje Edwards.