Robert Golob najavio je u kampanji da planira ukloniti ogradu na granici s Hrvatskom kazavši da je neučinkovita i da nije pridonijela suzbijanju izbjegličkih tokova, ali i inzistirati na provođenju odluka suda o arbitraži na slovensko-hrvatskoj granici. Slovenski politički analitičar Alem Maksuti u izjavi za tportal objasnio je da odluka o uklanjanju žilet-žice s hrvatsko-slovenske granice ima više veze s njihovom unutarnjom politikom nego odnosima s Hrvatskom.

'Uklanjanje ograde s granice nacionalna je tema i ta poruka namijenjena je slovenskoj javnosti. Ogradu je postavila vlada Mire Cerara, a ostavile su je vlade Marjana Šareca i Janeza Janše. Oni tu vide simboličnu promjenu koju donosi Pokret sloboda', kazao nam je Maksuti.

Što se tiče arbitražnog sporazuma, situacija je nešto drugačija i Golob ima jasan stav u odnosu na Hrvatsku.

'Golob će nakon preuzimanja vlasti 100 posto zahtijevati da se implementira presuda koju je donio sud, tako da se vraćamo na poziciju koju je držao Miro Cerar jer je Janša u međuvremenu na nekoj ideološkoj liniji s Plenkovićem išao prema rješenju da bi se opet sjelo za stol i pregovaralo mimo toga sporazuma. To u slučaju Roberta Goloba i politike koju će voditi nova slovenska vlada neće biti moguće', poručio je slovenski analitičar.

Je li moguće novo zaoštravanje situacije u Piranskom zaljevu, koje bi se moglo očekivati nakon što Ljubljana opet zatraži striktno poštivanje odluka iz arbitražnog sporazuma - Maksuti kaže da to ovisi o perspektivi.

'Ako gledate perspektivu Hrvatske, onda je to zaoštravanje, a iz slovenske perspektive takva politika ustrajavanje je na nečemu što je odlučio sud. Dakle to ovisi o tome iz koje perspektive gledate, ali svakako možemo reći da će na terenu dolaziti do nekih trzavica', smatra naš sugovornik.

Što se tiče energetike, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazio je namjeru Hrvatske da sudjeluje u izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško, a također se na zadnjem sastanku hrvatskog premijera s Janšom uoči izbora govorilo o mogućoj suradnji oko dostave plina Sloveniji preko LNG terminala na Krku.

'To ne ovisi ni o Janši ni Golobu ni Plenkoviću, nego će se rješavati na razini Europske unije te će se tražiti nova rješenja, alternativni putevi za manje zemlje kako bi se smanjila ovisnost o Rusiji i na tom polju očekujem suradnju', mišljenja je Maksuti.

Što se tiče izgradnje drugog bloka Nuklearne elektrane Krško, odgovor na to pitanje lomit će se na ekologiji.

'To će biti ključna točka prijepora, barem kod nas, osobito bude li u vladi stranka Ljevica, koja zagovara ekološki turizam', kaže politički analitičar te dodaje da očekuje konstruktivno rješenje jer Golob izvrsno, kako dolazi iz toga sektora, poznaje situaciju na području energetike i vjeruje će biti konstruktivan partner u suradnji s hrvatskom Vladom.

Odlaskom Janše s čela vlade Sloveniju očekuju tektonske promjene u vanjskoj politici općenito, a ne samo u njezinim odnosima s Hrvatskom. Maksuti je pojasnio da je Slovenija u posljednje dvije godine bila talac politike jednog čovjeka te da nije bilo prostora za bilo kakve rasprave. Posljednjih godinu i pol dana Janša je vodio manjinsku vladu i na svoju ruku, bez podrške parlamenta, recimo, sastajao se s čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, kojeg mnogi na Zapadu vide kao glavnog čimbenika destabilizacije na zapadnom Balkanu.

'To se, naravno, više neće događati. Prekinuta je politika na transverzali Salvini, Le Pen, možda čak i - Orban, Morawiecki, Dodik i Vučić. Slovenija će se vratiti zapadnim vrijednostima i držati politike koja se dogovara u Bruxellesu te onoga što su službena stajališta Europske unije prema određenim procesima na Balkanu. Smatram da će tu Hrvatska, kao dio Europske unije, profitirati i imati bolje odnose sa Slovenijom nego što bi ih imala s Janšom', kazao je Maksuti.

Sama Slovenija, koja je prethodne četiri godine živjela u situaciji velike političke nestabilnosti, trebala bi ući u mirnu luku jer nitko otkada je ova država postala nezavisnom nije ostvario tako uvjerljivu izbornu pobjedu. Komotna većina trebala bi donijeti stabilnost, a velik poraz, osim Janše koji odlazi s vlasti, doživjela je takozvana Koalicija ustavnog luka (KUL) sastavljena od četiri stranke, od kojih dvije vode bivši premijeri Alenka Bratušek i Marjan Šarec.

KUL je pretrpio kolateralnu štetu zbog pojave nove stranke. Odradili su ogroman posao, ali tri od četiri stranke iz te koalicije nisu uspjele prijeći izborni prag, a bivšem premijeru Šarecu nedostajalo je tek nekoliko postotaka da uđe u parlament.

Golobova je stranka osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat. Drugi najveći broj glasova na jučerašnjim izborima pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše te je on brzo priznao poraz. Za formiranje vlade potrebno je najmanje 45 ruku u parlamentu. Očekuje se da će vladu podržati Socijalni demokrati (SD) Tanje Fajon s osvojenih sedam zastupničkih mandata, a po političkoj tradiciji može očekivati i podršku dva manjinska zastupnika iz reda mađarske i talijanske zajednice. Stranka Ljevica (L) osvojila je pet zastupničkih mjesta i također bi prema nekim analizama mogla biti dijelom vladajuće većine. S Ljevicom na svojoj strani vlada bi imala komotnu većinu od 55 glasova.

'Vladajuća većina bit će stabilna i vratit će zemlju normalnosti iako će to biti teško jer će Janša biti u oporbi, iz koje će se neodgovorno ponašati u radu parlamenta i referendumima o svim ostalim stvarima koje čine slovensku političku svakodnevnicu', zaključio je Maksuti.