Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izva RH je Darija Krstičević, bivša dugogodišnja veleposlanica BiH u Austriji i ŠPanjolskoj te zaposlenica HGK-a, ključna osoba za provedbu politike Vlade RH prema Hrvatima izvan zemlje. Dok nije ustrojen njezin ured, u odnosima između domovine i Hrvata izvan domovine vladao je popriličan kaos, posebno kad je riječ o financiranju projekata u BiH. Sve je ovisilo o osobnim političkim preferencijama i osobnim poznanstvima, a često nitko nije ni kontrolirao u što su utrošena sredstva koja su se iz hrvatskog Državnog proračuna odlijevala Hrvatima u BiH, hrvatskim manjinama ili dijaspori.

Danas se sva sredstva namijenjena Hrvatima izvan domovine mogu dobiti samo konkretnim projektima putem javnih natječaja. Naglasak je na projektima kojima se ostvaruje suradnja u kulturnom, obrazovnom, znanstvenom, zdravstvenom, gospodarskom i sportskom području. Cilj je, kako naglašava predstojnica Krstičević u razgovoru za tportal, očuvati i jačati hrvatski identitet i prosperitet. Kaže da su, kad su za Hrvate u BiH krenuli dodijeljivati sredstva putem natječaja, lobiranja bila intenzivna, na prvom natječaju bilo je prijavljeno čak 900 projekata, a dodijelili su sredstva za samo njih 26.

'Bilo je teško, ljudi su bili navikli na dogovore ispod stola, pritisak je bio velik, ali onda su polako shvatili da će svi doći na red i da radimo prema jasnim kriterijima. Hrvatska je u štednji i sredstava nema za sve. Prednost imaju projekti koji će osigurati najveću korist za zajednicu - ne samo za Hrvate u BiH, nego i zajednicu u kojoj žive pa najbolje prolaze obrazovni i zdravstveni te kulturni projekti', objasnila je Krstičević. Ove godine za velike projekte (bolnice, škole, fakultete i sl) za Hrvate u BiH izdvojit će se 20 milijuna kuna.

Ukupan godišnji proračun Državnog ureda za Hrvate izvan RH je 60 milijuna kuna, od čega 8,6 milijuna kuna odlazi na hladni pogon samog Ureda. U njemu radi 29 ljudi, među njima ima i povratnika iz dijaspore, a radno vrijeme im je, praktično, 24 sata jer pokrivaju cijeli svijet, svaku državu u kojoj žive Hrvati.

Koliko joj rad otežavaju ideološke podjele, karakteristične za Hrvatsku, ali i naše iseljeništvo te kako se nosi s problemom nepovjerenja koje je u dijaspori prisutno zbog prijevara kojima su bili izloženi u domovini 90-ih, upitala sam predstojnicu Krstičević.

'Prijevare i ružna iskustva nisu se događali samo njima, nego i nama u Hrvatskoj, posebno u doba tranzicije. No i jedni i drugi smo ipak apsorbirali tranziciju i ostali normalni, a i povjerenje smo uspjeli ponovno uspostaviti. Ideološke podjele više nisu tako izražene jer su shvatili da se naš Ured time ne bavi, nego konkretnim projektima koji bi njima i nama trebali pomoći da živimo bolje. Osim toga, ljudi drukčije reagiraju kad netko iz Hrvatske dođe k njima, posjeti ih, pita ih kao im je, pa je u tom smislu Zoran Milanović napravio i veliki iskorak i to ljudi prepoznaju. Dočekan je, osim u slučaju rijetkih iznimki, s oduševljenjem gdje god je došao među Hrvate izvan domovine - od BiH do Australije', ističe Krstičević.

Pored toga, Hrvati koji žive izvan RH pri Vladi su dobili i svoj Savjet, koji okuplja 55 pripadnika zajednice iz cijeloga svijeta, što ih je uvjerilo da briga o iseljeništvu više nije stvar slučajnosti i osobnih poznanstava, nego dio sustava.

Adresar Hrvata izvan RH

Predstojnica Krstičević kaže da se, unatoč nelijepim ranijim iskustvima, i interes dijaspore za ulaganje u Hrvatsku povećava, pa s Agencijom za investicije i konkurentnost rade i na gospodarskoj suradnji. Ured za dobrodošlice izradio je i Adresar Hrvata izvan RH, iznimno važan alat za međusobno povezivanje hrvatskih zajednica u inozemstvu s domovinom, ali i njihovo međusobno povezivanje.

Jedan od projekata Ureda je i Croaticum, razvijen u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Njime se omogućava učenje hrvatskog jezika za pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan RH, a cilj je očuvanje, njegovanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture. Njime se potiče i povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu te se stvaraju preduvjeti za lakše uključivanje u gospodarski i društveni život RH. Za neke velike zajednice Hrvata izvan domovine, poput one u Čileu u kojoj gotovo nitko više ne zna hrvatski jezik, ovo je postao način da se očuva poznavanje jezika. Polaznicima Croaticuma osigurana je školarinu za tečaj, smještaj u studentskim domovima (za mlađe od 30 godina) i subvencionirana prehrana te sitni džeparac.

Državni ured za Hrvate izvan domovine pokrenut će uskoro i on-line tečaj učenja hrvatskog jezika, a moći će ga pohađati ne samo iseljeništvo, nego svi koji žele naučiti naš jezik.

Više o radu Ureda za dobrodošlice potražite ovdje