'Svjedoci smo poremećaja u svim porama našeg društva, a nažalost i činjenice da naši onkološki bolesnici obolijevaju od Covida-19. Baš jučer imali smo ih nekoliko s takvom dijagnozom, no srećom oni su dobro i nemaju poteškoća. U Splitu još uvijek nismo imali bolesnika koji je umro od Covida, a liječen je od raka', govori Vrdoljak za tportal.

Naglašava da se njegova klinika prilagodila poremećajima i nudi optimum svoje usluge bolesnicima dok se svi programi liječenja zasad odvijaju nesmetano - no potvrđuje da je nastao zastoj u ranoj dijagnostici, da su kontrolni pregledi prorijeđeni i odvijaju se prema prioritetima.

'Sva onkološka liječenja - radioterapijom, kemoterapijom, hormonskom terapijom, imunoterapijom - odvijaju se nesmetano, a više nemamo ni poremećaja u opskrbi lijekovima, kao prije nekoliko tjedana. No onkološke kontrole smo prorijedili kako bismo smanjili broj ljudi u čekaonicama i spriječili horizontalnu transmisiju virusa unutar naših klinika. Bolesnike odmah kontroliramo, a kod preostalih pokušavamo definirati rizik povrata bolesti i one s manjim rizikom kontrolirati elektroničkim putem. Nastojimo smanjiti nepotrebne ili izrazito nepotrebne dolaske u kliniku', objašnjava Vrdoljak.

Rizik kasnijeg dijagnosticiranja povrata bolesti očigledno je nešto veći, priznaje on, no s druge strane veća fluktuacija ljudi u čekaonicama i bolničkim prostorima zasigurno bi uzrokovala brže širenje koronavirusa među onkološkim pacijentima, a to bi dovelo i do veće smrtnosti.

'Ne radi se o našim pravilima, ona su de facto jednaka svugdje u svijetu', dodaje ovaj onkolog, inače predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Ono je još u travnju ove godine izdalo preporuke o organizaciji onkološke službe.

Problem rane dijagnostike

Velik problem je međutim u nastojanju rane detekcije i dijagnosticiranja raka.

'Usprkos činjenici da je zdravstveni sustav u načelu definirao onkološke bolesnike kao prioritete i dostupan im je, zdravi ljudi danas ne percipiraju rak na jednak način kao prije koronakrize: rjeđe će se odazvati na pozive za ranu detekciju, dulje ignorirati simptome bolesti i nažalost s tumorom biti dulje nego što bi to inače bio slučaj. Bolesti poput tumora prostate bit će dijagnosticirane kasnije i kao posljedicu možda ćemo imati porast prosječnog stadija bolesti pri njenoj dijagnozi, a onda i slabije ishode pri liječenju. Bitno je osvijestiti i educirati ljude da druge bolesti neće nestati tijekom krize, a svaka rana dijagnoza bilo kojeg oblika raka osigurava znatno veću vjerojatnosti izlječenja. Jednostavno je', govori Vrdoljak za tportal.

Mnogi će, nažalost, ostaviti rak po strani

'Nažalost, mnogi će pod medijskim i socijalnim bombardiranjem koronom ostaviti po strani rak i druge bolesti, a takvo ponašanje moglo bi imati dugoročan efekt kroz lošije ishode liječenja. Mala je vjerojatnost da će ova kriza imati utjecaj na samu brojku oboljelih, što nam je potvrđeno na primjeru raka dojke prije nekoliko mjeseci: broj dijagnoza bio je u padu zbog lockdowna u proljeće, ali nakon toga svi su bolesnici 'uhvaćeni'. Dakle neće biti promjene u brojevima, nego kašnjenja s dijagnozama', dodaje on.

Vrdoljak ne može dovoljno naglasiti važnost Nacionalnog plana protiv raka za razdoblje od 2020. do 2030. godine, dokumenta koji je trenutno na Vladi i čeka usvajanje.

'Na taj način ćemo strukturirano, organizirano, pametno i kvalitetno, utemeljeno na dokazima, osigurati kvalitetnu, strukturiranu i organiziranu borbu protiv raka i ujedno kvalitetnu reformu ovog dijela zdravstvenog sustava. Pokazat ćemo i to kako se ishodi u liječenju ove bolesti mogu značajno promijeniti', zaključuje Vrdoljak.