'To su biljne mješavine i dolaze uglavnom iz azijskih zemalja poput Indije i Kine. Same po sebi one uglavnom nemaju psihoaktivna svojstva, no dobivaju ih kada se poprskaju sintetičkim kanabinoidima i sličnim novim drogama', objasnila je za tportal zamjenica ravnatelja Ureda Sanja Mikulić.

'Neke od tih supstanci stalno se mijenjaju, čime se ciljano izbjegava zakonska kontrola. Stavimo neku tvar na listu zabranjenih, međutim napravi se manja promjena u njenoj molekularnoj strukturi tako da uzrokuje slične učinke, ali da bude drugačija od supstanci na popisu. Kada se takva nova tvar pojavi na tržištu, ona se ponovno mora analizirati i staviti na popis', rekla je Mikulić.

Ipak, ističe, Ministarstvo zdravlja je u prosincu 2014. donijelo novu listu droga koja bi u određenoj mjeri trebala otežati takvo zaobilaženje zakona. Naime na novom je popisu zastupljen novi generički pristup kojim se pokrivaju cijele skupine organskih spojeva, a ne svaka tvar po tvar zasebno, čime se pokriva puno širi spektar proizvoda.

Od čega je točno umro mladić, još se ne zna

Smjesa od koje je umro mladi Zagrepčanin, kaže, još je u postupku vještačenja.

'Još uvijek nije utvrđeno koji su sastojci prisutni u proizvodima što su izuzeti u akciji u smart shopu. Tek kada se dobije nalaz znat će se jesu li već na listi zabranjenih. U tom slučaju oni potpadaju pod tvari za koje je propisana kaznena odgovornost. Ako nisu, onda će trebati pokrenuti mehanizam za to da se nove tvari koje su se pojavile na tržištu stave pod kontrolu. To je stalna utrka, no sve zemlje EU-a suočavaju se s istim problemima. Sve imaju zakonske okvire koji su uređeni tako da otežaju pojavu novih droga, međutim niti jedna to ne može spriječiti u potpunosti. Proizvodnja novih psihoaktivnih tvari u laboratorijima je vrlo brza', objasnila je naša sugovornica.

Mikulić kaže da za sada nije jasno od čega je točno umro zagrebački mladić. Naime u medijima je bilo objavljeno da je godinama bolovao od astme.

'Obavljena je obdukcija, ali je sve još na vještačenju, tako da se ne zna uzrok smrti. To će pokazati medicinsko vještačenje, kao i uzorak mješavine koju je koristio', rekla je.

Mikulić kaže da vlasnici smart shopova i trgovina na internetu točno znaju što prodaju i zašto.

'Na vrećicama stoji da su to osvježivači zraka, čak često piše da nisu za konzumiranje, međutim to je samo način da se izbjegne odgovornost', ističe zamjenica ravnatelja.

Konzumacija najveća u Irskoj; u RH brzo raste

Prema Uredu, nove psihoaktivne tvari koje se legalno prodaju često se reklamiraju kao legal highs. Termin 'nove droge' je znatno širi pojam koji obuhvaća dizajnerske droge, legal highs, kemikalije koje se koriste u istraživanjima, i biljne pripravke s psihoaktivnim učinkom, tzv. herbal highs. Dok su se poznate sintetičke droge na tržištu Hrvatske pojavile usporedno s njihovom pojavom na europskom i svjetskom tržištu, prije 10-ak godina, pojava novih droga intenzivirala se u zadnjih pet do šest godina.

U 2012. na području EU-a otkrivena su 73 nova spoja koji oponašaju učinke 'klasičnih' droga, u 2013. njih 82, a u 2014. - 116. Na području Hrvatske u 2012. zaplijenjeno je pet novih psihoaktivnih tvari u obliku biljnih mješavina, praha ili tableta. U 2013. identificirano ih je 12, a u 2014. 18 novih droga.

Na europskoj razini trenutno se prati preko 450 spojeva. Najveću zabrinutost predstavljaju tvari koje pripadaju manje poznatim i slabo istraženim kemijskim skupinama, a čiji broj raste svake godine. Među novootkrivenim drogama posebnu pozornost plijene sintetski kanabinoidi koji oponašaju učinke kanabisa.

Podaci Eurobarometra iz 2011. pokazali su da je oko pet posto mladih u dobi između 15 i 24 godine barem jednom u životu uzelo neku novu, legalnu drogu. Iznad europskog prosjeka su mladi u Velikoj Britaniji (8 posto), Latviji (9 posto), Poljskoj (9 posto) i Irskoj (16 posto). Hrvatska je po prvi puta bila uključena u Eurobarometrovo istraživanje provedeno u 2014, prema kojem je životna prevalencija uzimanja novih droga u EU osam posto, a u Hrvatskoj nešto manje od europskog prosjeka, sedam posto. No hrvatska istraživanja pokazuju kako se kod nas životna prevalencija konzumacija novih droga kreće između 7,8 posto u 2011. i 13,9 posto u 2012, što je prilično zabrinjavajući podatak. Mladi su najčešće konzumirali sintetske kanabinoide, katinone i ketamin, a uglavnom su ih nabavljali od prijatelja ili osobno u takozvanim smart shopovima. U 2014. provedeno je online anketiranjem istraživanje među 1880 redovitih studenata visokoškolskih institucija u Zagrebu, a rezultati su pokazali kako je skoro polovica ispitanika probala marihuanu ili hašiš (44,5 posto) dok je barem jednom u životu nove droge probalo 5,6 posto ispitanika.

Od 2010. sustavno se prati i ponuda novih droga na internetu, a on ima rastuću ulogu u oblikovanju tržišta novih droga. Broj internetskih trgovina uglavnom je rastao od 170 detektiranih u 2010, preko 314 u 2011, do čak 693 u 2012. U 2013. smanjen je na 651.

Srbi ih uvoze iz Hrvatske; djevojka u komi!?

Slično kao i u drugim zemljama, u Hrvatskoj je prisutna pojava čitavog niza sintetskih kanabinoida koji se prodaju kao osvježivači prostora pod raznim marketinškim imenima (Galaxy, Atomix, Vertex, Bud Factory, Bonsai Citrus itd.).

Nove generacije sintetskih kanabinoida vrlo su potentne i izazivaju brojne zdravstvene probleme koji se očituju u rastućem broju akutnih i fatalnih intoksikacija diljem EU-a.

Srpski mediji pišu da nove droge u njihovu zemlju navodno stižu preko Hrvatske.

Dr. Miodrag Jovanović iz Nacionalnog centra za kontrolu trovanja u Beogradu u utorak je objavio da je zbog posljedica korištenja psihoaktivne supstance poznate kao 'biljni tamjan' u Srbiji od početka godine hospitalizirano najmanje 26 mladih osoba te da je posljednji pacijent, djevojka iz Pančeva, primljen u stanju kome.

'Legalice' nisu bezopasne

Unatoč akcijama koje se provode u našoj zemlji, u Uredu očekuju daljnju pojavu novih vrsta psihoaktivnih spojeva koji mogu predstavljati ozbiljnu ugrozu javnom zdravlju. Posebno je važno upozoriti, ističu, kako se posljednjih godina i na crnom tržištu često nude različite opasne psihoaktivne tvari koje se prodaju kao ecstasy ili neke druge tradicionalne droge, čime se konzumenti dovode u zabludu i izlažu dodatnim nepoznatim zdravstvenim rizicima.

Snažnim marketingom prisutnim uglavnom na internetu i u specijaliziranim trgovinama, tzv. smart shopovima, radi se kontinuiran indirektan pritisak na mlade koji sve češće posežu za tim tvarima, misleći da su sigurne za uporabu zbog legalnog statusa većine novih droga. No realnost je sasvim drugačija. U inozemstvu se često bilježe slučajevi trovanja, nerijetko i sa smrtnim ishodom. Relevantni podaci o broju takvih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj nisu dostupni. U nekim je slučajevima takvu posljedicu uzrokovala određena nova droga dok je u drugim slučajevima kriva poliuporaba, odnosno konzumacija više vrsta legalnih i ilegalnih tvari istodobno.