Osim navedenih, među popularnije izborne predmete spadaju redom i psihologija, kemija, informatika, povijest, likovna umjetnost, njemački i sociologija.

Najmanje učenika odlučuje na maturi odabrati glazbeni, etiku, logiku, vjeronauk te neke jezike poput grčkog ili latinskog.

Zanimljivo je da najviše odličnih ocjena u postotku maturanti dobivaju upravo iz popularnijih predmeta: fizike, biologije i psihologije – oko 10 posto.

No isti predmeti bilježe i dosta visok udio negativnih ocjena. Primjerice iz psihologije je nedovoljan dobilo više od 50 posto učenika, iz fizike više od 20 posto baš kao i iz kemije, iz biologije nešto više od devet posto, a iz politike i gospodarstva oko 6 posto.

Prema analizi NCVVO-a najviše se padala etika kojoj je na ispitu pristupilo samo 40-ak učenika - nedovoljnu ocjenu dobilo je malo manje od pola učenika, a nitko nije dobio četvorku ni peticu. Učenici se nisu posebno iskazali ni na vjeronauku na koji je izišlo 142 pristupnika – odličnu ocjenu dobilo je samo četvero njih, a negativnu 19.

Strukovnjaci mnogostruko lošiji od gimnazijalaca

Na maturu je izišlo nešto više učenika iz strukovnih škola nego iz gimnazija, što je rezultat činjenice da u Hrvatskoj strukovne programe upisuje oko 70 posto učenika srednjih škola.. No gimnazijalci su ostvarili značajno bolji uspjeh iz svih predmeta, kako obaveznih tako i izbornih.

Primjerice iz hrvatskog jezika na višoj razini ocjenu odličan dobilo je čak 25 puta više gimnazijalaca nego strukovnjaka, a negativnu gotovo 30 puta više strukovnjaka nego gimnazijalaca.

Sličan, ali nešto manje izražen trend vrijedi i za višu razinu matematike - oko 20 puta više gimnazijalaca dobilo je odličan, a oko četiri puta više strukovnjaka nedovoljan.

Strukovnjaci nisu briljirali ni u izbornim predmetima. Primjerice iz fizike je 17 puta više gimnazijalaca dobilo peticu, dok je jedinicu dobilo tri puta više strukovnjaka. Iz biologije je 55 puta više gimnazijalaca dobilo odličan a negativnu 6,5 puta više strukovnjaka.

Ukupno gledano najučestalija ocjena na svim ispitima uglavnom je trojka. No kod strukovnjaka je podjednako, nerijetko i više zastupljena dvojka, a kod gimnazijalaca četvorka.

Primjerice na višoj razini matematike ocjenu vrlo dobar dobilo je 1576 gimnazijalaca, dobar 3067, a dovoljan 1949.

Na istoj razini ocjenu vrlo dobar dobilo je samo 160 strukovnjaka, dobar 751, a dovoljan 1384.

Na nižoj razini matematike ocjenu četiri dobilo je 2272 gimnazijalaca, trojku 2077, a dvojku 540.

Među strukovnjacima vrlo dobar je na istom ispitu dobilo 1711 učenika, dobar 4829, a dovoljan čak 6779.

Apsurdi našeg školstva

Ako se zna da su za upise na sve više škole i fakultete vrlo važni rezultati državne mature te da naši učenici strukovnih programa kroz svoje obrazovanje često ne stječu dovoljno znanja i vještina da bi se odmah uključili na tržište rada, bez nastavka školovanja, ovi rezultati još jednom pokazuju koliko je naš sustav apsurdan. Drugim riječima jasno je da mu je hitno potrebna temeljita reforma koja će omogućiti i jače praktične kvalifikacije strukovnjaka, ali i veću prohodnost u nastavku njihova školovanja. Ili barem jedno od toga dvoga.

Primjerice poznato je da učenici srednjih medicinskih škola puno teže od gimnazijalaca upisuju ne samo medicinski fakultet nego čak i više sestrinske škole. Drugim riječima ako netko želi završiti neku višu školu za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, kako ne bi ostao samo njegovatelj, pametnije mu je upisati bilo koju gimnaziju nego srednju medicinsku. Badava mu je to što je tijekom školovanja naučio anatomiju, gomile latinskih naziva tijela i kako njegovati pacijente, kada čak tri zadnje godine, od ukupno pet koliko traje srednja medicinska, nije imao predmete koji su važni za medicinu kao što su primjerice matematika, biologija ili kemija! Usto treba imati na umu da je prosjek ocjena tijekom srednje škole koje su neophodne za upis na Medicinski fakultet u Zagrebu 4,73, a za Zdravstveno veleučilište u Zagrebu 4,45. Za njima ne zaostaju puno ni drugi slični fakulteti u zemlji.