Velika Gospa naziv je za katolički blagdan kojim se 15. kolovoza svake godine slavi uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Katolička crkva vjeruje u četiri istine (dogme) o Isusovoj majci, Blaženoj Djevici Mariji da je: bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i da je dušom i tijelom uznesena na nebo
Prema katoličkoj teologiji, Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII.
Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, prethodi joj duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Od 13. stoljeća pa nadalje, čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom.
Kako objašnjavaju na portalu župe Svetog Mihajla u Dubrovniku, II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: 'Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.' A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: 'Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.'
Na svetkovinu vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a uz molitve i euharistijska slavlja, priređuju se procesije i festivali. Blagdan se slavi u mnogim državama, najviše u Europi i Južnoj Americi.
