Stopa dojenačke smrtnosti tako iznosi 3,8 na tisuću živorođene djece, što je manje u odnosu na 2020. kada je ta stopa bila 4,0 (142 dojenačke smrti). Prema Eurostatu, prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije 2020. godine iznosila je 3,3, pa je u Hrvatskoj stopa viša u odnosu na većinu gospodarski razvijenih članica EU.

Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU imaju Estonija (1,4) i Finska (1,0), a najviše Rumunjska (5,6) Slovačka (5,1) i Bugarska (5,1). Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj ne razlikuju se znatno od uzroka u razvijenim zemljama; najčešći su patološka stanja vezana uz trudnoću ili porod (53,3 posto) te kongenitalne malformacije (34,3 posto).

Od 137 umrle dojenčadi u 2021., 95 je umrlo od patoloških stanja koje se odnose na prijevremeni porod, komplikacije posteljice, pupkovine ili ovojnice te kromosomopatiju.

Među ostalim vodećim uzrocima izdvajaju se smrti od prirođenih srčanih grešaka, pneumonije, bakterijske sepse i sindroma iznenadne dojenačke smrti.

Najveći broj dojenačkih smrti zbiva se u ranom neonatalnom razdoblju od 0 do 6 navršenih dana života, u kojem je 2021. godine umrlo 72 djece (52 posto). U odnosu na prethodnih nekoliko godina i stopa tih smrti je u padu pa je lani iznosila 2,0 dok je u 2020. bila 2,5 na tisuću živorođene djece.

Najvišu stopu smrtnosti lani je imala Ličko-senjska županija (10,1) dok je najniža stopa dojenačke smrtnosti zabilježena u Istarskoj županiji (1,2).

Smanjenju ukupne dojenačke smrtnosti najviše bi doprinijelo preživljavanje u prvim danima života a kako ishodi preranih poroda ne bi bili nepovoljni, što veći broj novorođenčadi vrlo niske porodne težine trebao bi se rađati u ustanovama koje imaju sve potrebne preduvjete za intenzivno neonatalno liječenje neposredno po porodu, ističu u HZZO-u.