Europska naftna kompanija MOL ovaj je mjesec investitorima poslala jasnu poruku: potražnja za gorivom na ključnim tržištima sigurno će pasti. Takozvani vrhunac potražnje za naftom scenarij je za kojim se potiho povode i globalni proizvođači nafte kao što su Royal Dutch Shell PLC i Saudi Aramco. Međutim, MOL ima plan transformacije koji se pokazuje kao jedan od najeksplicitnijih odgovora ovome trendu, ukazujući kako se okruženje može promijeniti za velike dobavljače energije tijekom sljedećih desetljeća.

Mađarska kompanija promišlja usmjeriti svoj tradicionalni fokus na ulaganja u petrokemiju, ključnu komponentu plastičnih proizvoda u svakodnevnoj uporabi, ali i sektor za koji MOL vjeruje da će rasti čak i kada gorivo doživi poslovni krah. Iako će i dalje postojati kupci za gorivo, MOL procjenjuje kako će ono u dogledno vrijeme stagnirati, a zatim i na svojim istočnim tržištima, do 2030. godine, početi i opadati. 'Mi to vidimo kao neminovnost', rekao je Jozsef Simola, MOL-ov financijski direktor, za 'The Wall Street Journal' (http://www.wsj.com/articles/oil-industry-anticipates-day-of-reckoning-1480248012).

Gospodarskim je analitičarima znano da veliki naftni igrači, kao što su Exxon Mobil Corp, BP PLC i Saudijska Arabija, također su najavili značajne promjene u potražnji goriva. Pokazuje se kako povećavaju svoje investicije u petrokemiju, crpe više prirodnog plina, režu troškove pa čak i razmatraju prelazak na alternativne izvore energije poput solarne energije. Glavni direktor financija Shella-a Simon Henry prošli je mjesec izazvao pomutnju izjavivši da je će vrhunac potražnje trajati pet do 15 godina. Prema najnovijim prognozama Shella, potrošnja će opadati približavanjem kraju toga razdoblja. China National Petroleum Corp. u izvještaju koji je objavljen ovo ljeto, predviđa da će kineska potrošnja nafte početi padati do 2030. godine, a možda i prije. Očekuje se da će globalna potražnja slijediti taj primjer.

Medijski analitičari navode mišljenje Međunarodna agencija za energetiku – koja smatra da će potrošnja najvjerojatnije rasti u narednim desetljećima. Međutim, upitan je ovo scenarij, piše The Wall Street Journal, ako vlade poduzmu strože mjere kako bi se ograničio štetni utjecaj globalnog zatopljenja, poput ograničenja emisija i uklanjanje subvencija na fosilna goriva. Ako se to dogodi, potražnja za naftom mogla bi dosegnuti svoj vrhunac u sljedećih 10 godina, kaže IEA. 'Pitanje je prije ‘kada će se to dogoditi’, a ne ‘hoće li se to dogoditi', rekao je Dominic Emery, zadužen za dugoročno planiranje i politiku poslovanja u BP-u. BP ukazuje kako bi potražnja za naftom mogla pasti krajem 2020-ih godina, ako na snagu stupe stroži zakoni o emisijama.

Međutim, postoje i prognoze koje ne predviđaju vrhunac potražnje tako brzo. Exxon očekuje porast potrošnje do 2040. godine, iako upozorava na usporen tempo. OPEC vidi nastavak rasta potražnje i nakon 2040. godine, ali priznaje kako bi napori u zaustavljanju klimatskih promjena mogli značiti vrhunac potrošnje u sljedeća tri desetljeća. Ipak, OPEC-ovo uporište Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, usmjerava svoju državnu naftnu kompaniju kako bi značajno uložila u petrokemijska postrojenja diljem svijeta. Kraljevstvo nastoji napraviti odmak od nafte, smoći financijska sredstva za druge industrije i izgraditi novu bazu obnovljive energije. 'Vrhunac potražnje bit će kasnije od datuma kojim se obično razbacuju, ali ako se to i dogodi tada mi ćemo biti spremni jer stvaramo nove motore za gospodarstvo koji sežu dalje od nafte', rekao je britanskim medijima Khalid al Falih, ministar energetike u Saudijskoj Arabiji.

‘Tajming i priprema za vrhunac potražnje presudni su za prosperitet kompanija. Moglo bi se dogoditi da se proizvođači energije prebrzo prilagođavaju promjenama koje su zapravo godinama daleko. Isto tako, nove tehnologije i politike mogle bi ih učiniti ranjivima u odnosu na promjene koje bi se mogle dogoditi i prije očekivanja.

'Postoji rizik na obje strane', smatra Paul McConnell iz konzultantske tvrtke Wood Mackenzie. Shell, Exxon i druge tvrtke ulažu novac u prirodni plin, fosilno gorivo s manjim intenzitetom ugljika zbog kojeg će, vjeruju, pridonijeti naporima u zaustavljanju globalnih emisija. U Kini, energetski divovi u državnom vlasništvu sve agresivnije prihvaćaju prirodni plin kao izvor energije koji mogu koristi za sve. Nekoliko najvećih svjetskih naftnih kompanija također se sve više fokusiraju na alternativne izvore energije kao što su solarna energija i biogoriva. Vrhunac potražnje već je započeo u nekim područjima. U Europi, potrošnja će najvjerojatnije pasti na 10,8 milijuna barela dnevno do kraja desetljeća u odnosu na 11,7 milijuna barela dnevno koliko se proizvodilo u 2015. godine, izvještava IEA.

Ovakve statistike rezultat su velikih promjena u velikim kompanijama, poput MOL-a. 'Doći do točke kada možemo reći; možda će budućnost biti drugačija i možda se moramo pripremiti za neki drugi svijet….nije lako za dečke kao što sam ja', zaključuje za 'The Wall Street Journal' Ferenc Horvath iz MOL-a.