'Mišju groznicu prenose glodavci te voluharice, a poznata je odavno. Nekoć se smatrala bolešću vojske ili ratnom bolešću pa su tako u vrijeme Domovinskog rata zabilježene dvije epidemije, 1992. i u ljeto 1995. godine. Posljednja epidemija zabilježena je 2002. kada je zabilježeno 400 oboljelih', rekao je je prof. dr. sc. Ilija Kuzman, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti 'dr. Fran Mihaljević'.

Upravo se u 'Zaraznoj' liječilo svih 20 ovogodišnjih bolesnika od kojih je samo jedan imao teže simptome i završio na dijalizi. Riječ je o osobama koje ili žive u podsljemenskoj zoni ili su u siječnju boravili na Zagrebačkoj gori, a nekoliko ih je bilo i na skijaškoj utrci Snow queen trophy.

Upravo činjenica da se bolest pojavila u hladnom dijelu godine upućuje na to da bi moglo doći do epidemije. Prof. dr. sc. Alemka Markotić s Klinike za infektivne bolesti 'dr. Fran Mihaljević' kaže kako se 25 godina bavi ovom bolešću te kako je sada prvi puta zabilježena pojava bolesti u hladnim mjesecima tj. zimi.

Koji su prvi simptomi bolesti?

Inkubacija bolesti može trajati od nekoliko dana do mjesec i pol, a prvi su simptomi slični simptomima gripe: nagli rast temperature, glavobolja, ali i bolovi u lumbalnom dijelu, oko bubrega. Nakon toga slijede simptomi koji bi definitivno mogli upućivati na mišju groznicu: smanjena količina mokraće. Kuzman kaže kako je pojedincu i liječniku opće prakse postaviti dijagnozu bez laboratorijske analize.

Bitno je napomenuti kako se zaraza ne širi s čovjeka na čovjekaa zaraziti se može udisanjem prašine u kojoj je mokraća zaraženih glodavaca te preko ruku ili hrane koja je bila u doticaju s kontaminiranim materijalom. Najčešće obolijevaju mladi i zdravi ljudi, nešto češće muškarci. Stručnjaci koje je u Uredu za upravljanje hitnim situacijama okupio pročelnik Pavle Kalinićupozorili su kako pušači spadaju u rizičnije skupine, jer tijekom pušenja ruke primiču blizu usta i nosa. Stoga je najvažnija preventivna mjera pranje ruku.

U tijeku je izrada letaka i edukativnog materijala za izletnike, a uskoro kreću i istraživanja u Parku prirode Medvednica kako bi se utvrdila vrsta virusa, žarište i rasprostranjenost.

Preporuka: Otkažite škole u prirodi

A dok se to ne utvrdi, bit će pregledani svi objekti u PP medvednica, posebice objekt Crvenog križa u kojem se odvija škola prirode za djecu. Dr. med. Vladimira Lesnikar sa Zavoda za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar' rekla je kako su brojni upiti roditelja te da je njihova preporuka da se škole prirode ne održavaju dok se ne utvrdi žarište bolesti.