Nekretnine, automobili, štednja i tu i tamo koja dionica - to je uglavnom sve od imovine koju u imovinske kartice unose državni dužnosnici, a dosad nije bilo nijednog zahtjeva ili upita dužnosnika o tome treba li u imovinsku karticu unositi podatke o kriptovalutama.

Kako je za Jutarnji list pojasnila predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković, iako se dužnosnici dosad nisu javljali s takvim pitanjima niti imovinska kartica sadrži posebnu kućicu za kriptovalute, dužnosnik koji to želi učiniti već sada može imovinu u kriptovalutama prijaviti pod rubrikom "vrijednosni papiri" ili ih može staviti pod napomenu, na sličan način kako to definiraju i međunarodne mreže antikorupcijskih tijela.

No, kako je trenutno ipak riječ o nekoj neformalnoj obvezi, Novaković u svojem odgovoru zapravo sugerira da bi navedenu obvezu bilo pametno "legalizirati", posebno s obzirom na činjenicu da o sličnome trenutno razgovaraju i mnoge druge države diljem svijeta.

"S obzirom na trend porasta broja osoba koje posjeduju kriptovalute, bilo bi dobro to pitanje razmotriti prilikom donošenja novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Naime, u slučaju da dužnosnik posjeduje kriptovalute koje zamijeni za novac i, na primjer, kupi stan, ako prethodno u imovinskoj kartici nije naveo kriptovalute, neće se vidjeti na koji je način došao do financijskih sredstava za kupovinu nekretnine", rekla je Novaković.

Predsjednica Povjerenstva, čini se, za takvu inicijativu ima potporu i domaćih pravnih stručnjaka, donosi Jutarnji list. Dnevnik navodi i da države EU također traže najbolju zakonsku regulativu dok Rusija i SAD već imaju propise koji se tiču kriptovaluta.