Niti dva tjedna od prošle intervencije, Vlada je opet intervenirala u cijenu goriva. Ovaj put se vraća zamrzavanje cijena - ali ne na svim crpkama. Uz autocestu cijenu određuje tržište i onima koji toče na putu do mora, rodbine ili zbog poslovnog puta - Banski dvori neće pomagati. O tome kakve se daljnje cijene goriva mogu očekivati i kakvo je stanje zaliha, reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić razgovarao je s prvim čovjekom Agencije za ugljikovodike Marijanom Krpanom
Na pitanje hoće li biti nestašice goriva, Krpan je odgovorio: "Ja bih rekao da poremećaja oprskbe i nestašice trenutno objektivno - nemamo". "Imamo problem visokih cijena goriva. Robe ima, ali je cijena visoka", dodao je.
Na pitanje zašto je gorivo tako skupo ako je barel nekad bio znatno skuplji, navodi da je barel sirove nafte 2008. bio 147 dolara.
"Tečaj dolara je bio 4,9, danas je 7,1. Praktički je današnjih 125 dolara u kunama više nego nekadašnjih 150. To treba imati na umu. Isto tako, ulaz u cijenu po kojoj se računa konačna cijena na pumpama je cijena derivata na Mediteranu", istaknuo je Krpan u Dnevniku Nove TV.
vezane vijesti
Na pitanje je li u Hrvatskoj cijena viša nego u susjednim zemljama, odgovorio je: "Slovenija je imala mehanizam ograničavanja cijena koji je rezultirao tužbama pa su se odlučili ići na parcijalno snižavanja marži". "Isto tako, odlučili su se i na ovu igru s autoputevima. Hrvatska je trenutno izabrala optimalan model s obzirom da je pred nama turistička sezona", rekao je.
"S jedne strane, moramo to na neki način valorizirati, s druge strane treba zaštititi građane jer cijena goriva je ulaz koji kasnije generira moguću inflaciju. Po meni je to dobro izbalansirano rješenje", rekao je Krpan.
Mali distributeri navode da će propasti. "Mjere koje je Vlada donijela odnose se na bazna goriva, ne na premium niti na aditivirana goriva. Neću iznositi koliko njih košta aditiviranje goriva", kazao je.
O tome treba li mijenjati formulu kojom se računa cijena goriva, kaže da - ne treba. "Mi smo dio Mediterana i mislim da je to jedna formula koja je i prije funkcionirala u praksi, funkcionira i sada", dodao je.
Na pitanje novinara treba li više naplaćivati koncesiju za iskorištavanje ugljikovodika, Krpan je odgovorio: "2003. kad je potpisan prvi sporazum, rudna renta je bila 2,5 posto, onda smo ju digli na 10 posto".
"U međuvremenu smo uveli jedan novi mehanizam gdje je udio koji Vlada dobiva puno veći nego što je trenutno na starim koncesijama", zaključio je Krpan.
