Za 8 najtežih prekršaja - kao što su prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja s više od 1 i pol promila alkohola ili pod utjecajem droga - kazne se povećavaju do 20 tisuća kuna.

Nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece i uporaba mobitela kažnjavat će se, umjesto s 500, s 1000 kuna. Stupanjem na snagu strožeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama na internetskim stranicama MUP-a može se provjeriti i stanje svih vozačkih dozvola odnosno jesu li važeće i ima li vozač negativnih bodova ili neku od izrečenih mjera, doznaje se u MUP-u.

Dozvole se mogu provjeriti putem kategorije "status vozačke dozvole" u glavnom izborniku web stranice, a bitno je znati da se ovime neće dostavljati ni jedan osobni podatak. Ovaj brz i svima dostupan način ukinut će potrebu dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, poručuju u MUP-u. Podsjećaju da se izmjenama i dopunama Zakona detaljnije propisuju uvjeti zbog kojih se vozilo ne smije dati na upravljanje drugoj osobi.

Vlasnik vozila ili osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije na upravljanje dati vozilo osobi za koju, primjerice, može ili mora znati da nema vozačku dozvolu, ima izrečenu mjeru zabrane upravljanja vozilom ili nema dozvolu za odgovarajuću kategoriju vozila. Vozilo se ne daje na upravljanje niti osobi na kojoj je vidljiv utjecaj alkohola, lijekova i li drugih opijata ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom, ističu u MUP-u.

O novom zakonu o cestovnom prometu bilo je riječi i u Temi dana HRT-a u kojoj su gostovali Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a i Georg-Davor Lisicin, predstavnik udruge Sigurnost prometa.

Mataija kaže kako su danas tek krenuli s primjenom novog zakona, danas nije bilo prometne nesreće sa smrtno stradalom osobom, a i posljednjih 7 mjeseci pokazuju kako je stanje bolje nego prošle i pretprošle godine - "bilježimo 24 smrtno stradale osobe manje u prometu u odnosu na prvih 7 mjeseci 2018.".

Na pitanje ide li zakon prema punjenju državnog proračuna te kolika je preventivna mjera, Mataija kaže kako je preventivna strana jaka jer su izmjene usmjerene na teške prekršaje i vozače koji sustavno i namjerno rade prometne prekršaje. Dodao je kako kazne od 10.000 do 20.000 vozači ne naprave nesvjesno, oni znaju da su vozili pod utjecajem alkohola ili da im je vozačka dozvola ukinuta ili oduzeta. Pojasnio je kako su to svjesni prekršaji i tome se mora stati na kraj.

Lisicin kaže kako su kazne usmjerene na najteže prekršaje i recidiviste. Smatra da će u početku biti pozitivnih efekata, no prema iskustvu, nakon 6-8 mjeseci će se ljudi adaptirati, a tu treba pravosuđe postati efikasno i povećati izvjesnost kažnjavanja za te teške prekršaje. Recidivisti većinom imaju novca za skupe automobile, kazne i odvjetnike koje smanjuju kazne po sudovima.

Za primjer je naveo prometnu nesreću koja se dogodila prije 3 godine u Zagrebu na Kvaternikovom trgu kada je vozač naletio na dvoje ljudi na pješačkom prijelazu i htio je pobjeći, a do danas nije donesena presuda.

Mataija kaže kako ovim izmjenama žele povećati nivo razine sigurnosti u prometu i prometnu kulturu koja je dosta niska.

Na pitanje kako će razlučiti namjeran prolazak kroz crveno od nenamjernog, Mataija kaže da postoje situacije kada vozač ima vremena stati na crveno, no ipak prolazi povećavajući brzinu, a to će policijski službenici kontrolirati. Kaže kako je svaki prolazak kroz crveno prekršaj, ali ponekad imamo situaciju da vozač nije ni svjestan da je prošao kroz crveno.

Govoreći o razmaku između automobila na autocestama, Mataija kaže da će se mjeriti tako da će se mjeriti brzina prvog i drugog vozila i sam uređaj će preračunavati koliki je razmak. Što se tiče vozača koji voze presporo, primjerice na autocesti voze 80 km/h u lijevoj traci, i njih će se kažnjavati do 2.000 kn.

Lisicin kaže kako je ove godine potrošeno 50 mil kn za nabavku kamera za nadzor brzine i za sanaciju opasnih mjesta. Smatra da to nije dobro, da se trebalo naći novca i za prometnu preventivu, treba raditi na povećanju prometne kulture, a to se ne radi samo povećanjem kazni jer ne daje prave efekte. Ljudi moraju shvatiti da je zakon napisan tako da ih zaštiti od stradavanja u prometu, a ne zato da bi policija mogla naplatiti kazne.

Kaže i da bi trebalo uvesti izvanredni zdravstveni pregled za osobe starije životne dobi.