Naime, kako nam je javio čitatelj, njega i još nekoliko vozača policija je kaznila zbog inače uobičajene prakse vozača širom Hrvatske - zadržavanja u raskrižju i nakon što se za njihov smjer upali crveno svjetlo. Do toga obično dolazi zbog nesmotrenosti vozača, loše procjene ili nepoznavanja prometnih pravila, pa uđu u raskrižje iako vide da iz njega neće moći izaći na vrijeme zbog gužve, ali i zbog nedovoljne preglednosti raskrižja.

A neki jednostavno razmišljaju logikom 'to rade svi drugi, pa ću i ja', vođeni time što policija stvarno izuzetno rijetko kažnjava takve vozače, čemu se može svjedočiti u svakodnevnim gužvama u Zagrebu i drugim većim gradovima u Hrvatskoj.

No sama činjenica da policija rijetko kažnjava za takav prekršaj ne opravdava vozače, jer Zakon o sigurnosti prometa na cestama, u članku 62., jasno kaže da 'vozač ne smije ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka'.

Za taj prekršaj predviđena je kazna od 130 eura. Stručno objašnjenje ovog prekršaja, kao i situacije u kojima ostanak u raskrižju ne bi bio kažnjiv jer za njega nije kriv vozač, za IUS info dao je viši sudski savjetnik - specijalist na Visokom prekršajnom sudu RH Željko Kudrić.

'Moguće je da se u određenim situacijama razlog za ostajanje u raskrižju ne može pripisati krivnji vozača jer se po ulasku u raskrižje zbila nekakva nepredvidljiva okolnost, kao što je primjerice neposredni nastanak prometne nesreće, nepropisni prelazak pješaka preko kolnika, propuštanje vozila s prednošću prolaska ili slična izvanredna situacija, pa se logično takve situacije ne bi mogle podvesti pod kažnjivu odredbu članka 62. stavka 2. ZSPC-a', tumači Kudrić.