Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija već je uputilo zemljama na koje se inicijativa odnosi tzv. non paper kao polazni dokument o konstituiranju 'balkanske šestorke' ili, skraćeno, G6.

Državni tajnik za politička pitanja crnogorskog MIP-a Vladimir Radulović u izjavi za podgoričku televiziju govori da bi se na taj način mogla unaprijediti parlamentarna suradnja, kao i regionalna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije:

'Bi li se govorilo o nekoj vrsti balkanske policije, bi li to jednako vrijedilo i za parlamentarnu suradnju, to ostaje na zemljama članicama da se dogovore i pronađu konsenzus o optimalnim formama suradnje', kazao je on.

Inicijativa crnogorskog ministra vanjskih poslova Igora Lukšića naišla je na odobravanje u EU, ali i u njegovoj zemlji. Otvorila je međutim i dilemu bi li povezivanje zemalja koje nisu na istom nivou usporilo Crnu Goru na putu k Europskoj uniji.

'Jer uvlačenjem u bilo kakvu asocijaciju, u kojoj su članice koje imaju vrlo velike probleme kada je eurointegracijski proces u pitanju, na neki način sputavaju se i one koji vuku čitav proces', kaže predsjednik skupštinskog odbora za europske integracije Slaven Radunović iz opozicijskog Demokratskog fronta.

Na upit kako objašnjava to što je takva vrsta inicijative upravo potekla od Crne Gore, Radunović kaže da Crna Gora očigledno ima potrebu da bude važnija i agresivnija nego što se to od nje očekuje, posebno zato što ima velike probleme na unutrašnjem planu, tj. na ekonomskom planu.

'Mislim da su ovo potezi koji bi trebali skrenuti pažnju', dodao je.

Sve miriše na Jugoslaviju

Za Radunovića sve nekako miriše na Jugoslaviju.

'Primjećuje se sličnost s našom bivšom državom Jugoslavijom, s tim što smo u ovom slučaju ostali bez Slovenije i Hrvatske, a njih smo zamijenili Albanijom i Kosovom. Tako da mi to djeluje kao blijeda kopija one Jugoslavije, uz ocjenu da se neće raditi o tako čvrstoj zajednici', zaključio je.

S druge strane, bivši diplomat Branko Lukovac, koji ispred Crne Gore sudjeluje u Igmanskoj inicijativi što okuplja zemlje potpisnice Daytonskog sporazuma, ističe da je novi oblik regionalne suradnje važan u suočavanju s onim što još opterećuje Balkan koji su devedesetih godina potresali ratovi.

'Njega treba dekriminalizirati i pomoći ovim zemljama da ovladavaju europskim vrijednostima', rekao je on.

'Panbalkanski Benelux'

U Srbiji još nema reagiranja dužnosnika. Mediji prenose vijest uglavnom bez komentara ili barem bez relevantnih reakcija.

Dijana Vukomanović, članica Odbora za europske integracije iz vladajuće Socijalističke partije Srbije, kaže da su ideje o takvim integracijama za neku dalju budućnost. Pritom podsjeća da premijer Ivica Dačić uskoro odlazi u Crnu Goru pa će možda usput biti razgovora i o tome.

Potpredsjednica Socijalističke partije najprije podsjeća na neke slične inicijative.

'Lukšićeva izjava nije novina zato što smo imali nedavno plasiranu sličnu ideju o osnivanju nekog, da tako kažem, panalbanskog Beneluxa. To su oblici organiziranja država koji već funkcioniraju u Europi, kao što je spomenuti Benelux. Pa je čak i premijer Dačić govorio o nekoj vrsti balkanskog nordijskog savjeta. Ali treba naglasiti činjenicu da smo u nedavnoj povijesti imali bolno iskustvo međusobnih sukoba, tenzija, interetničkih konflikata i prije bi se to u domaćoj javnosti tumačilo kao stvaranje neke nove Jugoslavije i samim tim je osuđeno na propast, nego što bi se konstruktivno sjelo za stol i razgovaralo. Znači, ta ideja je za neku budućnost dobra. Lukšić je mlad političar... ', kazala je ona.

Na pitanje misli li da takve ideje posredno lansira EU, Vukomanović je rekla da je to vjerojatno u razgovorima, ali ne vjeruje da je to neka vrsta sugestije pa da bi netko od balkanskih političara izašao s kopijom te ideje.

'Hajde da zamislimo da će se krajem mjeseca u New Yorku političari dogovoriti i razraditi konkretne planove kako će se slobodno kretati ljudi i roba. I kako će ih nadzirati zajednička balkanska policija koja će sprečavati svaki oblik organiziranog kriminala. Ostaje pitanje: jesu li naša društva spremna na približavanje?'

O tome govori i profesor Envez Kazaz iz Sarajeva.

'Iz najboljih namjera i zbog opravdanih razloga lideri koji dogovaraju takve oblike suradnje kad se suoče s činjenicom da su njihove političke elite upetljane u mnogobrojne unutarnje, dezintegrirajuće, opasne poslove vrlo brzo odustaju od institucionalnog oblika suradnje i ostaju na deklarativi. Druga dimenzija je da valja imati na umu da zemlje u regiji nisu ratificirale međugranične sporazume, npr. BiH - Hrvatska ili Srbija, da neprestano traju sukobi oko pojedinih zona na granicama. I onda možemo reći da su u deklarativnom smislu svi lideri za suradnju, za koegzistenciju itd., a da u praktičnom smislu takva suradnja izostaje. BiH je u tom pogledu izložena tržišno nelojalnoj konkurenciji iz Hrvatske i Srbije - i neprestano, kao mala ekonomija, poput crnogorske ili makedonske ili kosovske, ostaje na periferiji ekonomski integrirajućih procesa. Prema tome, valja sumnjati u ono što govore ovdašnji političari, a detaljno analizirati ono što rade', kaže Kazaz.

Bez namjere da se ruši nešto što nije ni prohodalo, ipak se čini da inicijativa o formiranju zapadnobalkanske šestorke neće otići dalje od deklarativnog zalaganja jer politički lideri unutar svake od zemalja imaju vlastitih problema, ali i neriješenih poslova jedni s drugima.

Uostalom, trebalo bi prvo pričekati i vidjeti kako će se u praksi ostvariti neki već zaključeni poslovi, poput protokola koji su prošlog tjedna u Sarajevu potpisali predstavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije o osnivanju Centra za policijsku suradnju.

Kada se utvrdi da ova organizacija može spriječiti pogranični kriminal i nezakonite migracije, postojat će osnova i za ostala zajednička djelovanja, prenosi Radio Slobodna Europa.