Vijence ispred spomen obilježja položili su obitelj poginulog Jovića, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu sa zastupnikom Frankom Vidovićem, izaslanstvo Vlade na čelu s potpredsjednikom Vlade Rankom Ostojićem, izaslanstvo MUP-a i Oružanih snaga, predstavnici 100-postotnih invalida Domovinskoga rata na čelu s Đurom Glogoškim, predstavnici lokalne samouprave te udruge proizašle iz Domovinskog rate i pojedinci.

U svom je obraćanju predsjednica Republike Grabar-Kitarović, koju je pozdravljena toplim pljeskom nazočnih, kazala kako slobodne i demokratske Hrvatske ne bi bilo bez heroja kao što je Josip Jović. Njegova pogibija, naglasila je, simbolizira sve ugasle živote branitelja tijekom Domovinskog rata.

Oni su odlazeći braniti Hrvatsku bili spremni poginuti za domovinu i njihova je nesebična i herojska žrtva ugrađena u same temelje slobodne, europske države Hrvatske, kazala je Grabar-Kitarović te zahvalila svim braniteljima na žrtvi u Domovinskome ratu.

'Josipova žrtva i žrtva ostalih branitelja obvezuju nas i zato nikada ne smiju i neće biti zaboravljeni', istaknula je.

Sjećanjem na njih stvaramo Hrvatsku kakvom bi se i oni ponosili jer su sanjali i ginuli za Hrvatsku u kojoj neće biti podjela, koja će znati zaštititi hrvatski narod i biti država u kojoj će svi živjeti u miru, od svoga rada i u blagostanju podizati svoju djecu, rekla je.

'Stvaranje takve Hrvatske naša je sadašnja zadaća', istaknula je predsjednica te uputila zahvalu majkama poginulih branitelja.

Podsjetivši da je Josipa Jovića posthumno odlikovala Redom Nikole Šubića Zrinskog, a odlikovanje uručila njegovoj majci Mariji, Grabar-Kitarović kazala je kako je tom prigodom Josipova majka više puta pozivala na potrebu očuvanja zajedništva.

'Zato vas i ovom prigodom pozivam na izgradnju zajedništva, solidarnosti i nesebičnog davanja bližnjemu te požrtvovnost jednih prema drugima. Zajedništvo i sloga bili su naša najveća snaga u pogibljenim vremenima, to nas je uvijek održalo kroz stoljeća. Zajedništvo uvijek donosi pobjedu', naglasila je predsjednica.

Nužnost zajedništva u svome je obraćanju istaknuo i potpredsjednik Vlade Ostojić kazavši kako je pouka Domovinskog rata da se zajedništvom pobijedilo.

'Danas nam treba zajedništvo, danas moramo ulagati velike napore kako bismo sutra živjeli bolje. Obljetnice su tu da nas podsjete kako smo u najtežim uvjetima zajedno kročili naprijed, želeći sretniju budućnost. Tako moramo i danas činiti', poručio je.

I on je, kao i predsjednica, istaknuo riječi majke Josipa Jovića koje su ga posebno dirnule - 'Kao majka u tuzi i boli molim Boga za svakoga, da bude mira i reda među nama, da budemo kao braća i sestre, da nema mržnje i psovke jer nam koristi od toga nema'.

Saborski zastupnik Vidović, kao sudionik Domovinskog rata, također je naglasio da žrtve Domovinskog rata ne smiju nikad biti zaboravljene.

'Josip Jović bio je naš brat koji je položio život na oltar domovine', kazao je Vidović obraćajući suborcima. Sve nas je, dodao je, u obrani Hrvatske vodila ljubav prema domovini, slobodi i svemu što su stvarali naši preci, 'a što su bezumnici htjeli izbrisati i uništiti'.

'Zato danas ovdje stojimo ispunjeni ponosom, jer smo izborili slobodu i mogućnost života u miru', naglasio je.

Zapovjednik akcije "Plitvice" general zbora u mirovini Josip Lucić posebno je pozdravio Glogoškog i prosvjednike u Savskoj 66 te ustvrdio da je negiranje vrijednosti Domovinskog rata doseglo 'neslućene razmjere', kao i da 'predstavnici poraženih ideja i velikosrpske ideje nasrću na invalide u kolicima'.

Kome smetaju imena prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, generala Janka Bobetka, Blage Zadre, Andrije Matijaša, Damira Tomljanovića Gavrana, kome smetaju imena ljudi koji su za Hrvatsku dali sve - svoj život, zapitao je Lucić.

Molitvu za Josipa Jovića i sve poginule u Domovinskome ratu predvodio je generalni vikar Vojnog ordinarijata Jakov Mamić.

Obilježavanju su nazočili i pripadnici ATJ Lučko i instruktori Visoke policijske škole iz Zagreba koji su na Plitvice došli vozeći na biciklima 160 kilometara, te ultramaratonci Udruge specijalne policije "Grom" koji su trčali 80 kilometara.

Izaslanstvo HDZ-a predvodio je čelnik stranke Tomislav Karamarko koji je u izjavi novinarima rekao kako su pečat dostojanstvenom obilježavanju akcije dali brojni branitelji koji su stigli na Plitvice.

'Tu je obitelj poginulog Josipa Jovića, njegovi suborci i mislim da su branitelji ti koji će uvijek davati ton tom obilježavanju, ne samo zbog naše prošlosti, nego i naše budućnosti', rekao je.

Akcija "Plitvice" izvedena je na Uskrs, 31. ožujka 1991. godine, te je poznata i kao "Krvavi Uskrs". U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje, Antiterorističke jedinice "Lučko" i specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec.