Ovaj poduhvat trebao bi omogućiti bolje razumijevanje esencijalnih gena mikroorganizama te mogućnosti komercijalne primjene tog znanja u medicini, u proizvodnji biogoriva i hrane ili u poljoprivredi. Naime Venter i njegovi suradnici nadaju se da bi se bakterije s umjetnim genomima mogle programirati da za ljudske potrebe obavljaju točno određene, korisne poslove kao što su fotosinteza ili terapijsko djelovanje. Otkriće bi također trebalo omogućiti bolji uvid u početke života.

Venter se prvi put proslavio nakon što je njegov projekt Human Genome 2003. dešifrirao cijeli ljudski genom. 2010. ponovno je privukao svjetsku pozornost nakon što je stvorio prvi živi organizam s umjetnim genomom. U tom eksperimentu, teškom oko 40 milijuna dolara, 20-ak znanstvenika uspjelo je bakteriji Mycoplasma mycoides, koja inače prebiva u probavnim organima koza, izvaditi prirodan genom i umjesto njega ubaciti u cijelosti umjetan. Nakon uspješne zamjene, bakterija nazvana Syn 1.0 nastavila se hraniti i razmnožavati.

U najnovijem eksperimentu Venter i njegovi suradnici nastojali su isključiti sve gene koji nisu apsolutno neophodni za preživljavanje mikroba Mycoplasma. Nakon brojnih pokušaja i neuspjeha stvorili su bakteriju JCVI-syn3.0 (kraće Syn 3.0) koja ima samo 473 gena, upola manje nego u izvornom, prirodnom stanju, odnosno za 50 gena manje od bakterije Mycoplasma genitalium, organizma s najmanjim genomom koji je ikada otkriven.

Ovo otkriće vrlo je zanimljivo, među ostalim, i zbog toga jer pokazuje da su Venterove ranije procjene bile preniske. Naime, ranija su istraživanja dala naslutiti da bi 300-tinjak gena možda moglo biti sasvim dovoljno za funkcioniranje bakterije. Međutim, tim je s vremenom otkrio mnoge tzv. kvaziesencijalne gene koji su važni za zdrav razvoj ali ne i apsolutno neophodni za život. Tijekom procesa eliminacije znanstvenici su također otkrili brojne gene koji postoje u dvostrukim kopijama. Nekima od njih može se ukloniti jedan od gena u paru, ali ne mogu i oba.

Autori studije ističu da isti minimum gena ne vrijedi za sve vrste mikroorganizama – minimum za one koji obavljaju fotosintezu neće biti isti kao za one koji razgrađuju metan kako bi upotrijebili njegovu kemijsku energiju. Od 473 gena Syn 3.0 kalifornijski znanstvenici za sada nisu uspjeli razotkriti funkcije njih 149. To je zadatak koji će tek trebati riješiti.

Kritičari, osobito iz vjerskih organizacija i zelenih udruga, smatraju da su koristi od sintetskih organizama precijenjene te da bi umjetni oni oslobođeni u prirodu mogli postati opasni.

Primjerice dr. Hellen Wallace iz britanskog Genewatcha upozorila je još 2010. da bi oslobađanje novih organizama u okoliš moglo uzrokovati puno više štete nego koristi.

'Ne znate kako će se oni ponašati u okolišu. Venter se igra Boga ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek - pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju i izbjeći regulaciju njezine primjene', rekla je dr. Wallace.