Kako je u ponedjeljak potvrđeno s tog suda, a doznaje N1, Zagrepčanka je podnijela tužbu u kojoj tvrdi da joj je odluka Grada Zagreba prekršila pravo vlasništva, te da nije bila u skladu s pravnom sigurnošću što je jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava.

Tužba je podnijeta još u ožujku prošle godine, a sada je sud u Strasbourgu objavio da je na osnovu nje pokrenut postupak protiv Hrvatske. Nakon što se hrvatska strana očituje na tužbu sud će donijeti odluku.

U tužbi se navodi kako je još u prosincu 2016. Grad Zagreb, kojem je u to vrijeme na čelu bio gradonačelnik Milan Bandić, donijela odluku o uvođenju mjere roditelj odgojitelj. Kao što je poznato radilo se o mjeri kojom su roditelji odgojitelji ostvarili pravo na financijsku pomoć. Pravo je, prema odluci grada, pripalo nezaposlenim roditeljima koji su imali tri ili više djece, a dobivali su mjesečnu naknadu u visini prosječne hrvatske plaće i to sve dok im najmlađe dijete ne bi navršilo 15 godina.

Nova gradska uprava predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučila je ovu mjeru ukinuti. Donijet je amandman prema kojem su roditelji odgojitelji imali pravo na financijsku pomoć do sedme godine najmlađeg djeteta, a postupno je smanjivana i visina naknade.

Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2022. te su izmjene poništene jer nisu bile u skladu s Konvencijom.

U rujnu 2022. Grad Zagreb ponovno mijenja odluku iz 2016. godine. Ovoga puta produljen je rok za postepeno umanjivanje visine naknade. Osim toga, izmjene i dopune iz 2022. popraćene su mjerama za povećanje broja dostupnih mjesta u dječjim vrtićima, te mjerama za lakšu reintegraciju postojećih korisnika na tržište rada. Visoki upravni sud RH odbio je tužbe protiv nove gradske odluke, a nije ih prihvatio ni Ustavni sud RH.

Zagrepčanka u tužbi tvrdi kako je ukidanje mjere bio jednostrani potez kojim je ostala bez financijske naknade, a to nije bilo proporcionalno svrsi i nije bilo u skladu s Konvencijom.