Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povrijedila pravo na slobodu izražavanja odvjetniku koji je novčano kažnjen zbog nepoštivanja suda jer je u žalbi protiv rješenja o ovrsi, koja je u konačnici prihvaćena, kritizirao sud i primjenu prava
Općinski građanski sud u Zagrebu odvjetnika je novčano kaznio s 2000 kuna (oko 265 eura) zbog nepoštivanja suda smatrajući da je nezadovoljstvo sudskom odlukom iznio na neprimjeren i uvredljiv način, vrijeđajući sud, navodeći da je pristup suda „opravdano izazvao i zgražanje i podsmijeh“, prikazujući sud kao centar moći.
Županijski sud u Osijeku potvrdio je prvostupanjsku odluku kojom je odvjetniku izrečena novčana kazna ocijenivši da su primjedbe bile uvredljive, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
vezane vijesti
No, Disciplinski sud Hrvatske odvjetničke komore oslobodio je odvjetnika stegovne odgovornosti ocjenjujući da se, iako je formulacija žalbe bila nekonvencionalna i neuobičajena, izrazio slobodnije s obzirom na važnost predmeta, ali da iznošenjem spornih primjedbi nije imao namjeru uvrijediti domaće sudove ili potkopati njihov autoritet, već je kritizirao sudsku praksu na kojoj se temeljila osporena odluka.
Visoki disciplinski sud HOK-a potvrdio je prvostupanjsku odluku i naglasio je da je odvjetnik primjedbama kritizirao primijenjenu sudsku praksu, a ne pojedinog suca te da iako su primjedbe bile na rubu prihvatljive kritike, one nisu bile uvredljive niti podobne narušiti autoritet sudova.
'Hrvatski sudovi nisu uzeli u obzir kontekst u kojem su primjedbe iznesene'
ESLJP je zaključio da je novčano kažnjavanje podnositelja zbog nepoštivanja hrvatskog suda predstavljalo miješanje u njegovo pravo na slobodu izražavanja koje je bilo zakonito jer se temeljilo na odredbama Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku te da je slijedilo legitimni cilj osiguranja autoriteta pravosuđa.
Sud u Strasbourgu je utvrdio i da hrvatski sudovi nisu uzeli u obzir kontekst u kojem su primjedbe iznesene. Navode da je odvjetnik energično nastupio u internoj komunikaciji s drugostupanjskim sudom, s čime šira javnost i mediji nisu bili upoznati, kao punomoćnik svoje stranke, zastupajući ju i protiveći se nepovoljnoj odluci.
Premda oštro formulirane, živopisne i zajedljive, takve primjedbe nisu imale isključivu namjeru vrijeđati sud jer nisu bile usmjerene protiv određenog suca, već su se odnosile na tumačenje mjerodavnog domaćeg prava, koje je podnositelj smatrao ozbiljno manjkavim.
Naposljetku, Europski sud za ljudska prava nije mogao zanemariti činjenicu da je podnositeljeva žalba u kojoj je iznio sporne primjedbe, bila uspješna te je Županijski sud potvrdio njegovo stajalište o pogrešnom tumačenju prava.
