Mi nećemo štrajkati jer bismo time najviše naštetili građanima, ali ako se primjereno ne riješi naš status, obratit ćemo se Europskoj komisiji jer neodrživo je kako se tretira nas sudske vještake. I to nije od jučer, traje od 1998. godine, jer nama nije ukinut krizni porez. Kad vještačimo za Državno odvjetništvo, cijena naše satnice je 19 centi niža od satnice rada studenata, koja iznosi 4,38 eura.

Da ne govorimo o tome da neki vještaci godinama čekaju isplatu naknade za vještačenja. Iznosi to Melita Bestvina, stalni sudski vještak i procjenitelj i predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, koja je odlučila javno istupiti i upozoriti na problem naknada sudskim vještacima, nakon što nisu dobili odgovore na pismo koje je još 31. svibnja uputila premijeru Andreju Plenkoviću, kao ni na pismo upućeno Ministarstvu pravosuđa u srpnju.

Nakon što su povećane plaće sudskim službenicima, pravosudnim policajcima i sucima, pa i tarife odvjetnicima, a u javnu je raspravu pušten prijedlog kojim bi se povećale naknade javnim bilježnicima, i stalni sudski vještaci traže da se na odgovarajuć način vrednuje njihov rad. Ali, prema riječima predsjednice njihove udruge, to je samo jedan u nizu problema s kojim su već upoznate i krovne organizacije sudskih vještaka u Europi.

- Kolege iz Europe čude se i ne mogu razumjeti što nam se događa. Primjerice, nama još nije ukinut tzv. krizni porez, štedi se na nama, država plaća enormne iznose za vještačenja onima koji čak i nisu sudski vještaci. Riječ je o poznatom predmetu Agrokor i Ismetu Kamalu. Dotični niti nije vještak. Predsjednik najvećeg poljskog udruženja sudskih vještaka napisao mi je da on nije vještak niti je ikad radio u KPMG-ju. U našem društvu je 273 ekonomista i mogli smo formirati tim koji bi obavio to vještačenje i jamčio to svojom profesionalnošću - kaže Bestvina, piše novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš.