“Za sada nemamo širenja unutar županije. Svi kontakti su obrađeni. Radi se o osobama koje su se zarazile u Bosni i Hercegovini", rekao je Mato Lakić, ravnatelj ZZJZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.

"Imamo uvjete za širenje epidemije - pitanje je samo hoće li doći do kontakta nekog oboljelog kojeg će onda zaraziti”, rekao je Lakić.

Kao mjera opreza, na parkiralištu dubrovačke bolnice pripremljen je kontejner.

'OB Dubrovnik je sukladno možebitnoj pojavi epidemije ospica poduzela određene mjere među kojima je i dopremanje kontejnera na kojem bi se trebalo u slučaju većeg broja zaraženih osoba raditi testiranje+, rekao je prim. dr. sc. Marijo Bekić, ravnatelj OB-a Dubrovnik.

Posljednjih godinu dana u brojnim europskim zemljama povećan je broj slučajeva oboljelih od ospica. Prema Europskom sustavu za kontrolu infekcija, zabilježeno je više od 6 tisuća oboljelih.

O povratku jedne od "zaboravljenih bolesti" - ospica, u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je dr. Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

'Ako uđe virus u populaciju koja je neimuna, koja je osjetljiva, dakle koja nije ili uopće procijepljena ili je neadekvatno procijepljena, postoji doista velika potencijalna opasnost od širenja bolesti, tim više kad je riječ o ospicama kao jednoj visokokontagioznoj bolesti', kazao je infektolog Barušić.

Simptomi bolesti uključuju visoku temperaturu, određene respiratorne simptome te razvoj osipa. Ipak, moguće su komplikacije.

'Ako bolest razvije određene komplikacije, one mogu biti praktički na svakom organskom sustavu. Pitanje je naravno u kojoj mjeri i na koji način će se kod koga i kako razviti, ali su svakako najteže oni koji zahvaćaju dišni, živčani sustav odnosno recimo kardiovaskularni srčani mišić', pojasnio je.

Procijepljenost iznosi 77 posto, no trebala bi iznositi više od 95. Infektolog je roditeljima poručio da cjepivo rijetko izaziva nuspojave, a ako ih i izazove, one su vrlo blage, uobičajene, kao i za druga cjepiva. Na razini Hrvatske procijepljenost je viša od 90 posto.

'Katkad intenzitet tih nuspojava može biti izražajan i u smislu povišene temperature, pa čak do nekih febrilnih konvuzija. Međutim, mi to vidimo i nakon određenih zaraznih bolesti, ne isključivo kao posljedicu cijepljenja(...) Konkretno neće se cijepiti netko tko je imao anafilaktičku, odnosno tešku alergijsku reakciju na primjerice prvu dozu cijepiva ili neke tako pojedinačne situacije. I naravno, ono što je danas posebno važno za istaknuti, to je, doista je nepotrebno,da se alergija primjerice na jaja uzima kao jedna kontraindikacija, da se zbog nje pacijenti, odnosno djeca, recimo ne cijepe. I tu treba biti doista oprezan i vidjeti koliki je stupanj te alergijske reakcije. Jer samo one teške anafilaktičke reakcije predstavljaju kontraindikaciju. Štoviše, djeca se mogu cijepiti u kontroliranim bolničkim uvjetima', rekao je.

Savjetovao da se jave svi oni koji se nisu cijepili kako bi se ovisno o dobi moglo dalje postupati.

'Naravno, potreban je opet sa svima onima koji razvijaju određene simptome, prvenstveno neki osip, da se u tom slučaju jave nadležnom liječniku. Samo poduzimanje određenih epidemioloških mjera na vrijeme bi u ovoj situaciji moglo spriječiti potencijalno veću epidemiju', kazao je.

Prvi slučajevi kod kojih su potvrđene ospice su u Bosni i Hercegovini. 'Radi se o nama susjednoj zemlji gdje su migracije na dnevnoj bazi doista velike i s obzirom na blizinu u ovom trenutku dubrovačkog područja, to je potencijalna opasnost, odnosno na neki način potencijalno najveće ulazno mjesto za importaciju ospica u Republiku Hrvatsku', zaključio je infektolog Barušić.

Od početka godine u Federaciji Bosne i Hercegovine 3000 djece oboljelo je od ospica koje u kombinaciji s velikim kašljem predstavljaju veliki zdravstveni rizik, a sve to je rezultat male procijepljenosti najmlađih obveznim cjepivima, upozorili su danas tamošnji zdravstveni dužnosnici.