Znanstvenici su u Kraljevskom društvu u Londonu ispitali pet moćnih računala uz pomoć tzv. Turingova testa. Test je 1950. osmislio pionir računarstva Alan Turing smatrajući da će se moći reći da računalo razmišlja onda kada ga stručnjaci u petominutnom razgovoru preko tipkovnice neće moći razlikovati od ljudi.

Ovaj uspjeh Goostmana smatra se velikom prekretnicom u razvoju umjetne inteligencije jer do sada niti jedno računalo nije uspjelo uvjerljivo proći Turingov test. Goostman je konstruiran tako da djeluje kao 13-godišnji mladić, u što je uspio uvjeriti 33 posto sudaca.

Profesor Kevin Warwick sa Sveučilišta u Readingu kaže da će ovaj uspjeh ući u povijest kao jedan od najuzbudljivijih događaja u računarstvu.

Goostmana su dizajnirali Vladimir Veselov, američki znanstvenik ruskog podrijetla, i Ukrajinac Eugen Demčenko, znanstvenik koji živi u Rusiji.

'Ovo je značajno ostvarenje za nas i nadamo se da će povećati zanimanje za umjetnu inteligenciju te računala koja govore', rekao je Veselov.

Neka druga računala već su ranije proglašena pobjednicima na Turingovom testu, međutim Goostman je prvo koje nije bilo upoznato s temama i pitanjima prije službenog razgovora, što je jedan od uvjeta testa. Goostman je zamalo prošao Turingov test još 2012.

Subotnje testiranje održano je točno na 60. obljetnicu Turingove smrti. Tijekom Drugog svjetskog rata on je bio jedan od ključnih stručnjaka koji su radili na razbijanju nacističkih kodova u britanskom centru za dešifriranje u Bletchley Parku koji je značajno ubrzao okončanje rata i spasio tisuće života.

No Turing je, umjesto da bude proglašen herojem, proganjan zbog homoseksualnosti. Nakon sudske presude za nedolično i nepristojno ponašanje prema 19-godišnjem muškarcu kemijski je kastriran 1952. Dvije godine kasnije umro je od trovanja cijanidom. Uglavnom se smatra da je počinio samoubojstvo. Tek prošlog prosinca posthumno je rehabilitiran.

Kako izgleda Turingov test? Sudac prirodnim jezikom komunicira s jednim čovjekom i jednim računalom, s time da se oboje predstavljaju kao ljudi. Ako sudac ne može sa sigurnošću utvrditi koji je sugovornik stroj, smatra se da je stroj prošao test.

Kako bi test bio što jednostavniji te kako bi se izbjegla mogućnost da suci prepoznaju umjetni glas, komunikacija se odvija preko tipkovnice i ekrana. U testu nije važno jesu li svi odgovori točni ili ne, već samo koliko uvjerljivo djeluju ljudski. Konačno, ni od koga se ne može očekivati da zna odgovore na sva pitanja, osobito ne od 13-godišnjaka.