Kako je na početku rekao glavni državni revizor Ivan Klešić, predmet revizije bile su aktivnosti Savjeta za nacionalne manjine u vezi raspoređivanja proračunskih sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2013. godinu.

'Između ostaloga, revizijom je utvrđeno, nije vidljivo jesu li predloženi programi za financiranje odabrani u skladu sa propisima te se ne može utvrditi na koji je način određen iznos financiranja iz proračuna. Pojedine nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina uz godišnje izvješće o ostvarivanju programa dostavile su Savjetu za nacionalne manjine nepreglednu i nesistematiziranu dokumentaciju iz koje nije moguće potvrditi da su sredstva u cjelini namjenski utrošena', pobrojao je Klešić.

No, to nije bilo sve. 'U dokumentaciji koja je prilog izvješćima o ostvarivanju i utrošku sredstava za kulturni amaterizam i kulturne manifestacije u pojedinim slučajevima nisu dostavljeni dokazi o održanim programima, nisu dostavljene knjige blagajne i putnih troškova. Na računima za reprezentaciju nije navedena svrha plaćanja i na koji program se odnosi te nisu navedeni korisnici usluga. U pojedinim slučajevima nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina su sredstva odobrena za programe kulturnih djelatnosti i manifestacije u cijelosti utrošile za reprezentaciju plaćanja odvjetničkih usluga ili kupnju darova a u okviru računa za prijevoz nisu navedeni korisnici usluga prijevoza, putni nalozi su obračunavani i isplaćivani za odlaske na skupštine, sastanke i predstavljanje udruge', zaključio je Klešić.

Prigovori su na mjestu, kazao je Jaroslav Pecnik iz Hrvatskih laburista, koji je i sam pripadnik slovačke zajednice. 'Zapravo ponekad iz neznanja, najčešće iz neznanja pa se to širi, a ponekad se svjesno zapravo malo to muti da se zametnu tragovi i da se eventualno vlasti ne dosjete što bi se reklo, pa da se ne iščita gdje su ti novci trošeni. Jer novci se troše malo i za reprezentaciju, malo za režijske troškove, ali na koncu konaca nije tajna da se preko manjinskih udruga zapravo rješavaju neka socijalna pitanja što je potpuno jasno i ne bi to trebao biti grijeh nikome, ali to je činjenica koja postoji i koju moramo naprosto uvažiti', kazao je Pecnik.

Kazao je Pecnik da je loš Slovak i da mu se spočitava da ne voli Hrvatsku. Spomenuo je i kako je upozorio da je u časopisu Pramen objavljen tekst o Josefu Tisou, koji je, kako kaže, slovački Ante Pavelić. 'Zašto je došlo do toga da u jednom manjinskom časopisu se pokrene takva jedna inicijativa? Što je motiv toga čovjeka? Pa ja mislim da je glavni motiv taj što se shvatilo da je stvorena jedna atmosfera poželjnosti da se o tome na taj način govori i piše. I mi sad govorimo da smo svjedoci eskalacije netolerancije, mržnje, ksenofobije, pa je čak i premijer bio ponukan da napiše pismo gdje se zalaže za dijalog i toleranciju. Samo ja mislim da je premijer pogriješio adresu, mogao je šapnuti svom prvom potpredsjedniku i mislim da bi se stvar riješila u najboljem smislu te riječi a ne da piše pisma', kazao je Pecnik.

No ta eskalacija nasilja, dodaje, traje zadnjih 20 godina. 'Onda je poput ponornice, ona izroni pa se izgubi nestane pa opet eksplodira. Sad smo opet u fazi neke eksplozije. I onda kad čujete da govoriti protiv HDZ-a je govoriti protiv Hrvatske, da ne volite Hrvatsku, kada čujete da grupa intelektualaca traži da se Oružanim snagama 'za dom spremni' pozdrav uvede kao službeni pozdrav, kada čujete u crkvi biskupa Košića, pomoćnog biskupa Pozaića da spomenem samo perjanice. I smrznete se od izjava koje ti ljudi daju. A to su izjave čisto rasističke i šovinističke. I onda se oni ljute kad ih na to upozorite i kažu ne dirajte crkvu', rekao je Pecnik.

Pecnika je odmah upozorio i predsjednik Sabora Željko Reiner, kazavši mu kako nije govorio o temi rasprave. 'Vi ste od svojih iskorištenih 14 minuta govorili o temi koja blage veze nema sa financiranjem programa i revizijom. Spominjali ste sve i sva, od Tise, do vaših osobnih sukoba sa nekim urednicima itd. To je potpuno neprimjereno i ja na vašem primjeru molim sve ostale da ga slučaju ne slijede i da ne slušamo danas o ustašama i partizanima, nego sad ćemo početi slušati možda ne znam nek se ne uvrijedi kolega Juhas o Hortiju ili ne znam ne daj Bože da počnemo slušati o svim mogućim stvarima od prije 70 ili 80 godina ili koliko. Stvarno to nema smisla. Ja vas molim držite se teme, tema je revizija učinkovitosti financiranja, a ne povijesne stvari, osobne stvari itd.', kazao je Reiner.

Pecniku je odgovorio i HDZ-ov Željko Glasnović, kazavši kako manjinska prava u Hrvatskoj diskriminiraju Hrvate. 'Ni jedna takva manjina u EU nema ista prava kao ove manjine u Hrvatskoj. Za Hrvate vani, koji su rođeni vani, treba 3 godine za državljanstvo. Imamo 3 zastupnika za dijasporu, 3 milijuna Hrvata vani. Prosječno vama treba, gospodo iz manjina, 1.500 glasova da dobijete saborsko mjesto u parlamentu, a Hrvatima izvana 14.000 recimo za prosječnog saborskog zastupnika', kazao je Glasnović.

Osvrnuo se i na srpsku pravoslavnu crkvu. 'Srpska pravoslavna crkva je dobila od 2002. godine nevažećim ugovorom od hrvatske Vlade pola milijarde kuna. U isto vrijeme imate u Hrvatskoj 17 tisuća vjernika hrvatske pravoslavne crkve koji uopće nemaju status, a ti pravoslavni vjernici hrvatske vjere, Hrvati imaju više vjernika nego sve ukupno zajednice osim islamske', rekao je Glasnović.

Uputio je Glasnović poruku i manjinskim zastupnicima. 'Ja sam živo u Kanadi i tamo se glasuje kao Kanađanin, gospodine Radin Furio. A vi ste ovdje duže od kraljice Viktorije i ništa niste napravili za Hrvate, prijatelju moj', poručio je Glasnović.

Pecniku je na njegovo izlaganje replicirao i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Od vas kao pripadnika nacionalne manjine i građanina Republike Hrvatske sam očekivao da ćete se pozvati na ono što se dogodilo prije tjedan dana u Beogradu na utakmici Crvena zvezda-Cedevita. Dakle nitko u Hrvatskoj nije reagirao na četničko orgijanje. Nitko nije, nitko u Hrvatskoj nije reagirao na četničko orgijanje na utakmici Srbija-Hrvatska u malom nogometu u dvorani. A isto tako pa valjda je netko trebao i reagirati na ovog premlaćenog mladića u Vukovaru što je nažalost posljedica ovih ideoloških podjela koje su se dogodile u Hrvatskoj', rekao je Šuker.

Odgovorio je Pecnik. 'A za ovo što ste me prozvali, ja nisam predsjednik Košarkaškog saveza Hrvatske, košarka me ne interesira, prema tome nisam dužan reagirati', rekao je Pecnik, no oštar odgovor stigao je od Šukera.

'Crvena zvezda nije članica Košarkaškog saveza Hrvatske, Crvena zvezda je članica Košarkaškog saveza Srbije i to se dogodilo u Beogradu, a ne u Zagrebu. I takvu stvar u Zagrebu ni na jednoj košarkaškoj utakmici ni u Zagrebu ni u Zadru nećete doživjeti, a vi bi to trebali u svojoj jugoslavenštini znati', rekao je Šuker.

Zastupniku Hrvatskih laburista odgovorio je i HDZ-ov Josip Đakić, koji se spomenuo i financiranja negih novina i časopisa. 'U tom informiranju postoje listovi koji su se aktivno bavili protu-hrvatskim djelovanjem, nazivajući hrvatske invalide Domovinskog rata "bordelom patnika", dr. Franju Tuđmana i Gojka Šuška "vragovima", Lijepu našu "lijepu našu haubicu" i takove scene koje su sa državnim novcima, koje nisu pravdane, a potrošene su na honorare, putne troškove, reprezentacije Državni ured za reviziju je jasno napisao da te udruge moraju ih vratiti', kazao je Đakić.

Apriori čim se govori o financiranju nacionalnih manjina sve je pod sumnjom, požalio se  SDSS-ov Mile Horvat. 'Ja ponavljam, hajdemo komparirati koliko potroše agencije za svoje stvari vezane izvan poslovanja. Pa ćete doći do činjenice da jedna agencija za službena putovanja, za educiranje svojih radnika potroši 30 milijuna kuna godišnje, a vi licitirate s 30 milijuna kuna koliko te 22 manjine, a to je kao jedna ili dvije agencije zajedno, a o tome nikad niste riječ jednu progovorili. Vrlo nekorektno', kazao je Horvat.

Odgovorio mu je HDZ-ov Goran Marić. 'Ne smije se novac trošiti neracionalno ni po agencijama, ni po udrugama nacionalnih manjina. Neprihvatljivo je da se iz državnog proračuna financira remitenda. To je neprihvatljivo, ali je prihvatljivo da se financira mediji ili novinska izdanja nevladinih udruga ali remitenda ne', rekao je Marić.

Iako se postavilo pitanje treba li manjine uopće financirati, u ime SDP-a Domagoj Hajduković kazao je da treba, a da se može raspravljati o učinkovitosti tog financiranja. Osvrnuo se i kako se hrvatska manjina financira u Mađarskoj. 'Hrvatsko narodno kazalište, jedino izvan granica Republike Hrvatske je ono u Pečuhu. Naše škole, hrvatske škole, djeca koja ju pohađaju zaista nas mogu činiti ponosnima kako dobro govore hrvatski, kako bolje znaju hrvatsku povijest često i od samih Hrvata, kako bolje poznaju našu kulturu. Često nas mogu i posramiti. A ono što je za raspravu kolegice i kolege je činjenica da oni to rade sa ništa financiranja iz Republike Hrvatske. Dakle to sve financira Mađarska. To je ono o čemu trebamo pričati ako govorimo o reciprocitetu financiranja naših nacionalnih manjina', rekao je Hajduković.

Što se tiče samog izvještaja revizije treba uzeti u obzir neke specifičnosti, kaže Hajduković. Prije svega kada govorimo o Savjetu za nacionalne manjine i njegova kadrovska podkapacitiranost kako bi još efikasnije pratio financiranje u ovom slučaju dakle udruga nacionalnih manjna. Zatim same udruge, neke su novije neke su starije, neke imaju više članova, manje, više iskustva ili manje sa raspolaganjem javnog novca i to naravno utječe i na efikasnost odnosno na podnošenje njihovih izvješća. Neke nacionalne manjine imaju dužu tradiciju organiziranja u Republici Hrvatskoj, bolje su organizirane, povezanije, neke su slabije itd., itd.. Neke imaju više krovnih udruga, neke imaju jednu krovnu udrugu', kazao je Hajduković.

Replicirao mu je Glasnović. 'Prvenstveno Hrvati u Mađarskoj sjede u parlamentima, nemaju pravo glasa kao u Hrvatskoj. U zemljama koje imaju brojnije nacionalne manjine nego hrvatske nema ovakvog parlamentarnog sustava za manjine. To su Austrija, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Italija, Letonija, Litva, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, Švedska, Velika Britanija itd. U svim tim zemljama kad su u pitanju parlamentarni izbori pripadnici manjina glasuju kao Austrijanci, Francuzi, Mađari itd. ', kazao je Glasnović.

Na mađarsku manjinu u Hrvatskoj osvrnuo se njihov zastupnik Šandor Juhas. 'Bitno je i to možda spomenuti da je drugačiji odnos možda u Mađarskoj prema nacionalnim manjinama. Tamo prevladava mišljenje da su oni sastavni dijelovi kulture, da su oni sastavni dijelovi jednog cjelokupnog mađarskog društva i da su dali jedan ogroman kulturan doprinos cjelokupnoj kulturi. Kod nas dosta često, pa i u današnjoj raspravi, prevladava mišljenje da su nacionalne manjine nešto drugo. Kao da smo mi ovdje pali sa neba, kao da smo mi ovdje došli ne znam ja otkuda. Pa mađarska nacionalna manjina živi na ovim prostorima preko 1.000 godina. Mene jako smeta kada naiđem na situaciju da netko kaže na određeni projekt koji mi uložimo prema Ministarstvu kulture ili ne znam prema nekom drugom ministarstvu, vi pripadate u nacionalne manjine. Mi jesmo nacionalna manjina, ali smo sastavni dijelovi hrvatskog društva', rekao je Juhas.

U ime Kluba nacionalnih manjina Juhas se izrazio žaljenje što su se rasprave koje se već tjednima vode u javnosti prelile i na raspravu o nacionalnim manjinama. 'Čini mi se da rasprava u hrvatskom društvu oko ustaša i partizana koja ovako završava izgleda nekakvim neriješenim rezultatom prelazi na raspravu o pitanju nacionalnih manjina. I mislim da to nije dobro i mislim da nacionalne manjine baš ne moraju biti robovi prepucavanja koje su trenutno u hrvatskom društvu. Mi smo o tome jasno izrazili svoje mišljenje prošle godine sa onom našom deklaracijom o kojoj smo govorili', rekao je Juhas.

'Fama je da nacionalne manjine žive k'o bubreg u loju, da imamo novaca, jedemo, pijemo, plešemo i živimo na grbači ovog naroda. Mile Horvat je spomenuo da je to 5 posto od ukupnih sredstava koje dobivaju udruge. Spomenuo je da je to otprilike 10 kuna godišnje po glavi pripadnika nacionalnih manjina, a znamo koji je omjer pripadnika nacionalnih manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika. Ako posmatramo da je HDZ-ova Vlada dala 41 milijun kuna, a moja SDP-ova Vlada nam je dala 35 milijuna kuna i onda mislim da ni ne stoji priča da mi podržavamo i da smo podržavali lijevu opciju, da smo mi jako sretni i zadovoljni bili, da su nas oni kupili i da smo mi zbog novaca ili zbog novaca razmišljamo onako kako razmišljamo', rekao je Juhas.

Replicirala mu je nezavisna zastupnica Gordana Rusak. 'Da li su naše manjine odnosno jesu li naše manjine dovoljno financirane? Zasigurno nisu, ali nisu niti naše škole, bolnice, fakulteti. Zapravo svi dijelimo u ovom trenutku istu sudbinu. Ja vjerujem i nadam se da su i naše nacionalne manjine toga svjesne', rekla je Rusak.

Izvještaj revizije je podržao i Klub HDZ-a, čiji je Ivan Radić spomenuo i financiranje tiskovina. 'Republika Hrvatska sufinancira ukupno 54 tiskovine, međutim samo je 1 dnevni list tiskan u 625.120 primjeraka što je 36,4 psoto ukupno tiskanih primjeraka za što je doznačeno 4.670.400 kuna. Navodi se da nije prodano 39,1 posto ukupne naknade odnosno 244.422 primjerka te da se tiskovine u većem dijelu besplatno distribuiraju članovima nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te javnim institucijama Republike Hrvatske. Bilo bi poželjno da je u izvješću Državnog ureda za reviziju navedeno o kojem se to dnevnom listu radi jer prema posljednjem popisu stanovništva ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je oko 330 tisuća, dakle upola je manji od naklade toga jednog manjinskog dnevnog lista. Upitno je koliko je tiskanje toga dnevnog lista u više od 600 tisuća primjeraka racionalno i koliko se takvim pristupom uskraćuju sredstva drugim nacionalnim manjinama koja raspolažu vrlo malim iznosima za ostvarivanje svojih programa', upozorio je Radić.

Iako je  predsjednik Sabora Željko Reiner još ujutro zamolio zastupnike da se drže teme, dobar dio rasprave opet se nije ticao revizije. Primjetio je to i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin. 'Ja ću biti kratko ovdje i biti ću vrlo sažet jer već su prvi portali izašli, evo sad je kolega Šuker ovdje koji je u naslovu jednog portala: "Svađali se o četnikovanju pa Šuker prozvao lošeg Slovaka za jugoslavenštinu." I onda navodi sve druge doprinose koji su se ovdje dali danas ujutro i opravdali ono što sam ja rekao ranije, a to je da bi provjera učinkovitosti ovog Sabora od ove revizije, i ja toplo preporučam da se provjeri učinkovitost ovoga Sabora, dovela do toga da se ovdje u Saboru umjesto o stvarima o kojima treba govoriti govori se uvijek o istim stvarima kako se ne bi moralo na kraju govoriti o onome što je bitno i onome što ljude interesira i ono što zapravo ulazi u njihov džep da tako kažem', kazao je Radin.

Replicirao mu je SDSS-ov Mile Horvat. 'Vi ste pročitali naslov jednog vrlo uvaženog čitanog portala koji kaže ovako: "Svađali se o četnikovanju pa Šuker prozvao lošeg Slovaka za jugoslovenštvinu" i slika kolege Šukera. Mislim to je katastrofa, od cijele ove rasprave koju danas provodimo, od cijele ove ozbiljne teme mediji su našli, izvukli naslov, bombastični naslov, činjenicu koja se i nije tako desila kao što je i ovdje rečeno, i sada treba netko projicirati nekakav sukob između kolege Pecnika i kolege Šukera. I to tako ide. I onda se čudimo što nam se dešava ulica, što nam se dešava razbijanje auta, što frustracija kod mladih ljudi je došla do jedne kritične točke i reagiraju kako ne treba da reagiraju kada se ovo dešava svakodnevno u različitoj formi i daleko od udara od profesionalizma, od odgovornosti jedne ozbiljne profesije koja se zove novinarstvo', rekao je Horvat.

Odgovorio mu je Radin. 'Mediji rade svoj posao, žešći smo obično ujutro nego kad se približava ručak, a poslije ručka smo svi mirni', poručio je Radin.