'Treba razmisliti o povećanju dopunskog i uvođenju dodatnog osiguranja’,  poručuje ministar Milan Kujundžić. No, je li povećanje nameta građanima koji su već i tako preopterećeni državnim nametima jedino rješenje?

 Iz HZZO-a za tportal poručuju da se u vezi cijene police zdravstvenog osiguranja rade analize i projekcije koje će pokazati hoće li biti potrebne promjene.

Odgovorni u HZZO-u i Ministarstvu zdravstva smatraju da bi uštede svakako trebalo pokušati potražiti, kada se radi o dopunskom zdravstvenom osiguranju, među onima kojima dopunsko zdravstveno osiguranje plaća država jer je njihov broj iznimno velik.

Prema podacima HZZO-a, policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države ima 779.996 osiguranika dok policu samostalno plaća 1.655.203 osiguranika.

Dakle, po podacima za 2016. godinu broj polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna iznosio je 875.502, a država je na njih potrošila čak 735.421.680 kuna.

Iako je jasno da bi određene skupine trebali imati besplatno dopunsko osiguranje, teško se oteti dojmu da se u sustavu koji je pod takvim financijskim opterećenjem olakšice olako dijele.

Tko sve ima pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje?

Pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju:

• osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi
• osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja
• osigurane osobe dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
• osigurane osobe redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina
• osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom trenutku iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939,39 kn.
• te svi zaposleni od čistačica do ministra u jednom cijelom ministarstvu, preciznije ministarstvu obrane.

Zakonom o službi u oružanim snagama RH (članak 118.) propisano je da djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna RH, te da kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama ostvaruju osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Riječ je o oko 16.500 djelatnih vojnih osoba te oko 1000 ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

Ipak postavlja se pitanje je li nužno da baš svi u ministarstvu obrane ostvaruju to pravo pa čak i sam ministar Damir Krstičević ili njegovi pomoćnici ili tajnice u ministarstvu?

Inače, MORH je za uslugu dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2017. godini u travnju potpisao ugovor s Croatia osiguranjem temeljem najpovoljnije ponude. 2015. i 2016. godine djelatnici MORH-a i OSRH dopunsko su zdravstveno osiguranje imali preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U 2016. godini mjesečni iznos po osiguraniku iznosio je 33,00 kune, a u 2017. taj iznos je 31,79 kuna mjesečno. Ponuditelj je formirao cijenu na temelju dostavljenih parametara u zahtjevu za ponudu, a prihvaćena je ponuda s najnižom cijenom.