Organizatori prosvjedne akcije za podršku kurikularnoj reformi imaju pune ruke posla pripremajući skup u Zagrebu, na kojemu se u četvrtak od 18 do 19.30 sati očekuju tisuće ljudi. Prošlogodišnjih 50.000 prosvjednika teško je očekivati, jer se tada reagiralo na prve udare konzervativne revolucije, a moguće je da su građani u međuvremenu oguglali. U svakom slučaju, dio nezadovoljnika pratit će prosvjed iz inozemstva, gdje su međuvremenu potražili sreću. Što kažu organizatori?

'Nećemo biti nezadovoljni rezultatom ako dođe manji broj ljudi. Koliko god ljudi dođe, to će biti jednako vrijedan građanski glas - važno je otvoriti prostor da se taj glas čuje. 50.000 građana koji su prošle godine došli, učinili su to zbog podrške obrazovnoj reformi, ali su došli i poručiti da se ne slažu s načinom na koji se vodi zemlja. To jest bilo kritično stanje, a takvo je i danas jer u godinu dana nije bilo nikakvih pomaka po pitanju kurikularne reforme - obrazovanje je na meti interesnih i ideoloških skupina koje opetovano nameću okvire suprotne ustavnim vrednotama', naglašava za tportal Emina Bužinkić iz inicijative Građanski odgoj i obrazovanje (GOOD).

U pripremi su transparenti, a organizatori će koordinirati povorku od Trga bana Jelačića preko Zrinjevca do Glavnog kolodvora, gdje će biti postavljena bina za govornike. Među njima, po vlastitom izboru, neće biti bivši voditelj ERS-a Boris Jokić, koji će ove godine doći na prosvjedni skup i to s cijelom obitelji.

'Naš zahtjev za ponavljanjem natječaja za voditelja i članove ERS-a govori da želimo da se prijave svi kvalitetni kandidati i da proces odabira bude transparentan i kvalitetan. Mi pri tome ne stojimo uz Jokića; stojimo uz najboljeg kandidata', kaže Bužinkić.

Zahtjevi za novim prosvjedom

Organizatori vjeruju da će prosvjedna akcija u četvrtak proteći u najboljem redu te da će to biti miran i glasan prosvjed.

'Naša intencija bila je obilježiti godinu dana nerada i nemara obrazovnih vlasti. Planirali smo okupiti nekoliko stotina ljudi kako bismo iskazali nezadovoljstvo, međutim, prije više tjedana ljudi su se počeli javljati i zahtijevati novi prosvjed. To znači da ključna energija i inicijativa dolazi od samih građana  - roditelja, nastavnika, učenika, koji žele izići na ulicu, glasno govoriti protiv takvog načina uzurpiranja odgojno-obrazovnog sustava za uže interese', otkriva Bužinkić.

'Različite su se grupe organizirale u drugim gradovima, u Splitu, Zadru i Rijeci, osluškujemo glasove i na istoku zemlje. Ova inicijativa trenutno organizira prosvjed u Zagrebu, međutim, sve svoje materijale nudi slobodno svima koji organiziraju akcije ili prosvjede u drugim gradovima. Prepuštamo ljudima da u svojim zajednicama naprave onaj format akcije za koji misle da je najprimjereniji', objašnjava Bužinkić.

Podsjeća na to da hrvatske vlasti nakon prošlogodišnjeg prosvjeda 50.000 ljudi nisu formulirale obrazovanje kao nacionalni prioritet. Ugrožena je provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, pri čemu 'nismo vidjeli ni jedan akcijski plan s alociranim financijskim sredstvima za provedbu te Strategije'.

'Pod teškim teretom sumnje za plagijat, Barišić pogoduje interesnim skupinama'

'Kurikularna reforma i dalje se uopće ne provodi, nego je zamaskirana različitim imenovanjem pojedinaca i procedurama koje su se često pokazivale nedemokratskima i netransparentnima. Ovoga puta su naši zahtjevi oštriji i sasvim konkretni: kao prvo, tražimo od predsjednika Vlade Plenkovića da razriješi dužnosti ministra Barišića, koji ne samo da je pod teškim teretom sumnje za plagijat, nego vrlo jasno pogoduje određenim interesnim skupinama prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju', upozorava Bužinkić.

Precizira da se predloženim izmjenama i dopunama tog zakona štite određene grupacije koje se već neko vrijeme terete za financijsku korist na Sveučilištu u Zagrebu. 'Postoji manja grupa ljudi koja dominira Sveučilištem, vodi se koruptivnim i nepotističkim principima rada za svoju vlastitu financijsku korist', tvrdi Bužinkić.

Kada spominje vrijednosti suprotne Ustavu, cilja i na izjave predsjednice PSP-a Dijane Vican, iz kojih se 'zapravo vidi da se ne smjera izgraditi škole u kojima su ravnopravnost i inkluzivnost temeljni principi, nego se još uvijek podržavaju segregacija, isključivost i diskriminacija određenih manjinskih skupina'.

'Primjer je interkulturna škola u Vukovaru, koja je od ideje uključive škole, koja je povezana s lokalnom zajednicom i brine se za njezin napredak, postala poprište nemara Ministarstva znanosti i lokalne vlasti kao osnivača škole', kaže Bužinkić, dodajući da je na čelo te ustanove imenovana osoba koja je bila optužena za financijske malverzacije i čije kompetencije ne ukazuju na to da će voditi školu na kvalitetan način te da će se u nju stvarno upisivati djeca koja nisu većinski hrvatskog porijekla. 

Što se tiče nametanja konzervativnih vrijednosti, Bužinkić kaže da je u domeni ljudskih prava to bilo prilično vidljivo posljednjih godina, odnosno od referenduma o braku 2012. godine.

'Otkad se izmijenio Ustav, kontinuirano se nameće pitanje rodne ideologije, a neki izjavljuju kako bi naše škole trebale biti škole dječaka i djevojčica ili škole u kojima bi se nosile uniforme. Doista nismo za takve totalitarističke i komunističke poteze u današnjem suvremenom društvu i u školi 21. stoljeća. Tražimo demokratsku školu, koja će proći sustavan proces demokratizacije, gdje će svaki učenik biti jednak, bez obzira na svoju nacionalnu i etničku pripadnost ili seksualnu preferenciju', ističe Bužinkić.

Očekuju li organizatori razumijevanje premijera Plenkovića za svoja tri zahtjeva, s obzirom na to da je Barišića dosad bezrezervno branio od napada političkih suparnika? 

'Nadamo se da će premijer Plenković postupiti prema onome što govorimo. Mi nismo šačica ljudi koja se vodi vlastitim interesima, radi se o 50.000 ljudi i više koji misle na opće dobro, a u toj skupini ljudi su učenici, nastavnici, učitelji, pedagozi, prosvjetni radnici drugih profila, veliki broj roditelja i stručnjaka koji imaju primaran interes da javno dobro i opće dobro bude ključni pristup ove vlade. To nažalost sada nije slučaj', ističe Bužinkić. 

Ističe da je Dijana Vican, primjerice, u više navrata javno pokazala da nema interesa baviti se reformom obrazovanja na kvalitetan način pa je tako nedavno izjavila kako nije ni pročitala dokumente o kurikularnoj reformi o kojima je donosila odluke, kaže Bužinkić.

'Dijana Vican je, osim toga, odgovorna za netransparentnost procesa izbora voditelja i članova ERS-a. Učinila je dokumente tajnima za javnost, pa čak do neke mjere tajnima i za članove povjerenstva koji su odlučivali o izboru članova ERS-a', konstatira.

Komentirajući pak 'akcijski plan' voditeljice ERS-a Jasminke Buljan Culej, ističe da to 'nije osobni uradak' te savjetnice ministra Barišića. 

'Prema našoj analizi, radi se o kopiji teksta Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, u kojemu stoji opis mjera, rokovi provedbe i suradnici u provedbi', upozorava Bužinkić, dodajući da Buljan Culej svojim izjavama o akcijskom planu pokazuje da je nespremna i da se ne snalazi na poziciji koju je zauzela.

Poziv građanima

Osim na prosvjede u 18 sati u četvrtak, organizatori pozivaju građane da prije toga snime video ili riječima opišu iskustva vezana uz obrazovanje, kao i zapošljavanje te kvalitetu života u Hrvatskoj. U kampanju se građani mogu uključiti objavom sadržaja na s oznakama #jerHrvatska i/ili #Hrvatskamorabolje. Tekst se može objaviti na društvenim mrežama ili poslati internetskom stranicom hrvatskamozebolje.org.

Detalji o događajima nalaze se na mrežnoj stranici www.goo.hr i na Facebook eventima: Prosvjedna akcija 'Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma' i Okrugli stol 'Hrvatska može bolje – godinu dana poslije'.

Dodatne informacije o prosvjednim akcijama u drugim gradovima: Split | Rijeka | Zadar | Poreč.