Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2013. godini iznosila je 19,5 posto, što je 0,9 posto manje nego 2012., a za 1,4 postotna boda niže od 2011., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS)
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 48.124 kune.
Podaci za protekle tri godine pokazuju da se taj iznos iz godine u godinu smanjuje.
Tako je za četveročlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u prošloj godini iznosio 4.010 kuna mjesečno, dok je 2012. bio 4.200 kuna, a godinu ranije 4.270 kuna.
Samačko je pak kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u 2013. mjesečno trebalo najmanje 1.909 kuna, u 2012. to je bilo 2.000 kuna, a 2011. 2.033 kune.
U prošloj godini stopa rizika od siromaštva bila je najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 43,2 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 30,8 posto te umirovljenici sa stopom 18,4 posto.
Najniža je stopa rizika od siromaštva za zaposlene i iznosila je 4,8 posto, a za samozaposlene 15,7 posto.
Pokazatelji siromaštva izračunati su iz Ankete o dohotku stanovništva, a prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe kojima je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici, objašnjavaju iz DZS-a.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u prošloj je godini iznosio 29,9 posto, što je 2,7 posto manje nego godinu ranije. Taj se postotak odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili žive u kućanstvima s vrlo niskom intenzitetom rada.
Postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije u 2013. je iznosio 14,8 posto, te je za dva posto smanjen u odnosu na prethodnu godinu.
Usporedba osnovne stope rizika od stanovništva i stope prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanjem socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5 posto na stopu od 29,7 posto.
Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada je stopa rizika od siromaštva prošle godine iznosila 44,6 posto.
Prema podacima Eurostata za većinu članica EU-a, u prošloj je godini najnižu stopu rizika od siromaštva imala Češka 8,6 posto, a višu stopu od Hrvatske imalo je pet zemalja - Bugarska 21 posto, Grčka 23,1 posto, Litva 20,6 posto, Rumunjska 22,4 posto i Španjolska 20,4 posto.
S druge strane, kažu podaci banaka, procijenjena je financijska imovina građana Hrvatske krajem srpnja dosegla iznos od 330,4 milijardi kuna, što je oko dva posto više od BDP-a za ovu godinu.
U gotovini imamo 37 milijardi kuna, u bankovnim depozitima 182 milijarde, u mirovinskim fondovima još 66 milijardi, ostalo u dionicama, životnom osiguranju, stambenoj štednji, investicijskim fondovima i drugdje.
'Mi smo, dakle, društvo u kojem snažno rastu nejednakosti, i taj će sraz biti sve veći', ocijenio je za Novi list prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.
