U HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' o ovoj temi govorio je dječji psihijatar Tomislav Franić.

Franić je podijelio svoje iskustvo kako je njegovo obrazovanje bilo usmjereno pragmatično te da je završio srednju medicinsku školu u Splitu, koja mu je omogućila upis na medicinski fakultet, čime je usmjerio svoj život prema psihijatriji.

"Jako su se rijetko raspisivale specijalizacije za psihijatriju i vjerojatno je to razlog što nas ima malo," izjavio je Franić. Dodao je i kako mnogi sumnjaju u psihijatriju jer je smatraju pseudonaukom. "Psihijatrija je od svih znanosti najmanje egzaktna i opipljiva, ali ako pitate 'prave doktore' što je uzrok hipertenziji, ni oni ne bi znali odgovoriti."

Franić je naglasio da psihijatrija ne pruža brze rezultate, no posljednjih godina redovito dobiva pozitivne povratne informacije od svojih pacijenata.

Sve veći problem mladih s psihosocijalnim poremećajem

Emisija je usmjerila pažnju na sve veći broj mladih koji pate od psihosocijalnih poremećaja, kao i na nedostatak psihijatara u Hrvatskoj. "Porast broja mladih s anksioznošću, depresijom, poremećajima prehrane i identiteta sve je veći," rekao je Franić. "Moramo skinuti stigmu s psihijatara, jer oni nisu trovači koji mijenjaju svijest ili um," dodao je.

Franić također smatra da je porast psihičkih poremećaja posljedica društvenih promjena, što je trend koji dolazi sa Zapada. "Pandemija i potresi nisu uzrok tog trenda, već društvene promjene," istaknuo je.

Naglasio je i kako zapadno društvo postavlja visoke standarde uspjeha, dok sve ispod tih standarda smatra neuspjehom, što stvara pritisak na mlade. "Ako smo stalno izloženi samo hedonizmu i potrazi za uspjehom, dolazi do desenzitizacije. Više ne uživamo ni u čemu i ulazimo u začarani krug. Iz hedonizma prelazimo u anhedoniju," objasnio je.

Emotikonima u komunikaciji gubimo komunikacijske vještine

Franić je komentirao i utjecaj društvenih mreža, naglašavajući kako one imaju pozitivan potencijal, ali i negativne posljedice. "Društvene mreže nam omogućuju da komuniciramo kao nikad prije, ali u stvarnosti komuniciramo sve slabije. Emotikonima gubimo komunikacijske vještine," upozorio je.

"Usamljenost je veliki problem današnjeg društva, jer ne znamo kako biti zajedno," dodao je. Na pitanje o agresiji djece, Franić je istaknuo da djeca ponašanje uče od odraslih. "Djeca su odraz nas samih," rekao je.

Nedostatak psihijatara u Hrvatskoj

"Hrvatska trenutno ima oko 60 dječjih psihijatara, a potrebno ih je najmanje 120," naglasio je Franić. Istaknuo je važnost atraktivnosti specijalizacije iz dječje psihijatrije te da bi se profesionalci trebali adekvatno nagraditi za svoj rad. "Dobro je što se specijalizacija iz psihijatrije odvojila od dječje psihijatrije," dodao je.

Na pitanje što učiniti kada se primijete promjene u ponašanju djeteta, Franić je odgovorio da je svaka promjena u funkcioniranju alarm koji ukazuje na potrebu za stručnom pomoći. "Potrebno je obratiti se liječniku," istaknuo je.

"Psihijatri propisuju lijekove samo kada je to nužno. Antidepresivi i anksiolitici su vrlo sigurni u smislu toksičnosti," rekao je Franić. Također je spomenuo i terapijski učinak odgoja kroz glazbu.

Djeca i anksioznost

Franić je također govorio o prenošenju anksioznosti s roditelja na djecu. "Djeca preuzimaju anksioznost od roditelja," rekao je. "Svi smo izloženi pozitivnim i negativnim iskustvima, a ključ je u tome da naučimo kako se nositi s frustracijama koje život donosi," dodao je.

Na pitanje o suočavanju s gubitkom voljene osobe, Franić je odgovorio da ne postoji jedinstven način suočavanja, jer svaka osoba prolazi kroz taj proces na svoj način. "Humor je izuzetno važan u psihologiji, ali može biti i destruktivan ako se koristi na pogrešan način," zaključio je.