Ruska agresija na Ukrajinu ponovno je širom Europe potaknula ideje o vraćanju obveznog vojnog roka, uvođenju dragovoljnog vojnog roka i osnivanju zajedničke europske vojske. Švedska je zbog stalnih ruskih prijetnji na Baltiku još ranije najavljivala da uvodi obvezni vojni rok, a o njegovu vraćanju zbog novonastale situacije na istoku Europe ozbiljno razmišlja i Hrvatska nakon što je zamrznula obvezno služenje roka 2008. godine, ali i Srbija, učinivši to tri godine kasnije. Zasad je vojna obveza na snazi u 15 europskih zemalja, a tportal je istražio koliko vojni rok traje u njima i kada se aktivira
U Hrvatskoj se zbog narušene sigurnosne situacije u Europi zbog ruske invazije na Ukrajinu sve glasnije govori o ideji vraćanja obveznog vojnog roka suspendiranog 1. siječnja 2008. godine. Vojni rok za Hrvate suspendiran je zbog natpolovičnog broja ročnika koji su se pozivali na prigovor savjesti i umjesto redovnog služenja odabirali civilno služenje, ali je zadržano dragovoljno ročništvo.
Hrvati do 30 godina života, podjednako mladići i djevojke, koji se odlučne na dragovoljno služenje od 2019. godine primaju mjesečnu naknadu od 3000 kuna, što je poprilično povećalo broj prijava. Prema dostupnim podacima, sa zadnjim danom 2021. godine dragovoljno osposobljavanje završilo je 8795 muškaraca i 1426 žena, a trenutno su na osposobljavanju 123 muškarca i 38 žena.
Moderan oblik obveznog služenja vojnog roka uspostavljen je nakon Francuske revolucije, a oblici prisilnog novačenja postojali su još u srednjem vijeku, kada su zapovjedni kadar činili profesionalci, dok su obični vojnici - mahom seljaci, rjeđe građani - popunjavali pješačke postrojbe putem obveznog vojnog roka.
Većina europskih zemalja ukinula je obvezni vojni rok nakon Hladnog rata, pojašnjavajući da su profesionalni vojnici bolje obučeni, specijalizirani te efikasniji od ročnih vojnika. S obzirom na to da novonastala situacija zbog ruskih prijetnji donekle podsjeća na Hladni rat, pojedine europske države najavile su vraćanje obveznog roka. O njemu već godinama razmišlja Švedska, država koja je na stalnom udaru ruskih prijetnji na Baltiku, ali i Srbija, čije vodstvo ističe da je to želja većine građana te zemlje.
Trenutno je na prostoru Starog kontinenta služenje vojnog roka obvezno u 15 euroazijskih država, a razlikuju se po trajanju te specifičnim pravilima i situacijama u kojima se nalaze te države.
ARMENIJA
Vojni rok obvezan je za muške državljane u dobi od 18 do 27 godina. Služba traje dvije godine, a ročnici se regrutiraju dva puta godišnje, sukladno odluci tamošnje vlade. Građani u dobi od 27 do 50 godina evidentirani su u vojnoj pričuvi i mogu biti pozvani u službu ako se proglasi mobilizacija.
AUSTRIJA
Obvezni vojni rok, isključivo za muškarce, traje šest mjeseci u oružanim snagama, a do 1971. godine trajao je devet mjeseci, uz četiri dana pričuve svake dvije godine. Danas nema poziva u pričuvu, zbog čega austrijske pričuvne brigade imaju problema s popunom. Oni koji ne vole oružje ili ulože prigovor savjesti imaju alternativu civilnog služenja u trajanju od devet mjeseci.
AZERBAJDŽAN
Služenje vojnog roka obvezno je za sve psihofizički sposobne muškarce starije od 18 godina i traje 18 mjeseci, a oni sa završenim fakultetom služe 12 mjeseci. Dragovoljno mogu služiti i žene u dobi od 19 do 40 godina.
BJELORUSIJA
Vojni rok u ovoj ruskoj saveznici traje između 12 i 18 mjeseci i obvezan je za sve muškarce u dobi od 18 do 27 godina. Postoji mogućnost civilnog služenja u trajanju od tri godine.
CIPAR
Zbog specifične situacije i podjele otoka na grčki i turski dio vojni je rok obvezan za sve muškarce i traje 14 mjeseci, a onima koji žele civilno služiti produžuje se još četiri mjeseca.
DANSKA
Služenje vojnog roka traje samo četiri mjeseca i obvezno je za sve mladiće u dobi od 18 do 27 godina. Danski mladići dobivaju pozive prije napunjenih 18 godina života te moraju izvijestiti ured za obranu kada završavaju srednju školu, nakon čega primaju poziv za služenje.
ESTONIJA
Prema estonskom ustavu, vojni rok obvezan je za sve zdrave muškarce i traje između 8 i 11 mjeseci, ovisno o naobrazbi. Ročnici su obvezni služiti i u pričuvi u kojoj im zapovijeda časnik koji im je zapovijedao i tijekom temeljne obuke.
FINSKA
Ova baltička država ima kombinirani vojni rok koji služe svi muškarci stariji od 18 godina. Civilni vojni rok traje godinu dana, vojni rok bez dodira s oružjem traje devet mjeseci, a redovni vojni rok, uz rukovanje oružjem, traje šest, devet ili 12 mjeseci, ovisno o stupnju obrazovanja. Žene mogu dragovoljno služiti, a zanimljivo je to da se svaki Finac koji odbije služiti vojni ili civilni rok suočava s kaznom zatvora u trajanju od 173 dana, za koju ne postoji mogućnost uvjetnog otpusta.
GRČKA
Svi muški državljani, u dobi između 19 i 45 godina, dužni su služiti u oružanim snagama. Grčki državljani koji žive izvan zemlje imaju pravo odgoditi vojnu službu do 44. godine života. Služba traje 12 mjeseci, iako je služenje u pješaštvu do prošle godine trajalo devet mjeseci, a Grci koji žive u strateški osjetljivim dijelovima zemlje mogu biti pozvani u pričuvu. Ročnici primaju simboličnu mjesečnu plaću od devet eura i imaju puno zdravstveno osiguranje.
MOLDAVIJA
Obvezno služenje vojnog roka za ročnike traje 12 mjeseci, a za ročnike s visokom stručnom spremom tri mjeseca. Državna služba kao alternativa traje 12 mjeseci, a građanima s visokim obrazovanjem šest mjeseci.
NORVEŠKA
Vojni rok u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu obvezan je za muškarce i žene te traje između 12 i 19 mjeseci. Norveška novači muškarce i žene u dobi od 17 do 44 godine.
RUSIJA
Trenutno najomraženija vojska na svijetu ima praksu obveznog služenja za sve sposobne muškarce između 19 i 27 godina u trajanju od 12 mjeseci. Od početka invazije na Ukrajinu ruska vojska je sve do sredine ovog tjedna poricala da su vojni obveznici bili raspoređeni za, kako tvrde, 'specijalnu operaciju' protiv Ukrajine.
ŠVICARSKA
Propisan je obvezni vojni rok u trajanju od 300 dana za sve muškarce u dobi od 18 do 30 godina, a dragovoljno mogu služiti i žene. Na referendumu održanom 2013. godine čak 73 posto Švicaraca usprotivilo se ideji o ukidanju vojnog roka, čime je nastavljena njegova višestoljetna tradicija.
TURSKA
Vojni rok obvezan je za sve muškarce u dobi od 20 do 41 godinu. Ženama je dopušteno postati časnicama, ali samo školovanjem na vojnim akademijama. Priziv savjesti ne postoji kao opcija.
UKRAJINA
Služenje vojnog roka obvezno je za sve muškarce u dobi od 18 do 27 godina u trajanju od 12 do 18 mjeseci, ovisno o rodu vojske. Prema zakonu koji je na snazi od ponedjeljka, stranci i osobe bez državljanstva koje ilegalno žive u zemlji mogu posjedovati oružje i upotrijebiti ga protiv ruskih vojnika uključenih u napad na Ukrajinu. Svako izdano oružje i streljivo morat će biti vraćeno najkasnije 10 dana od ukidanja izvanrednog stanja koje je trenutno na snazi.