Zbog sumnje na prve slučajeve trgovine organima, odnosno dvije sumnjive transplantacije u KBC-u Zagreb iz 2019. godine, inspekcija Ministarstva zdravstva poduzela je mjere u skladu sa svojim ovlastima. Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da u ovom trenutku ne postoji sumnja u trgovinu organima. O cijelom slučaju u N1 Newsnightu govorili su Trpimir Goluža, bivši predsjednik Hrvatske liječničke komore i zastupnik Mosta u Gradskoj skupštini Zagreba, i Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i liječnik
Govroreći o sumnji u trgovinu organima, Mrsić je rekao da ministar Beroš i HDZ pokušavaju smiriti aferu i gurnuti je pod tepih. 'Nema dokaza niti da je bilo, ali niti da nije bilo i to je najgora situacija u kojoj se nalazimo jer građani trebaju imati vrlo jasne odgovore je li bilo prodaje organa ili ne. Postoje određene sumnje', istaknuo je Mrsić za N1, dodajući da je izjava ministra Beroša neprimjerena te da bi on trebao dati jasne odgovore.
'Kad ministar kaže da je ovo daleko od sumnje na trgovinu, on samo pokazuje da nije kadar voditi ovaj sustav. U ovim slučajevima su svi mogući elementi koji ukazuju ne na sumnju, nego na visoku sumnju da se radi o kriminalnom djelu. Je li u pitanju organizirani kriminal ili sporadični slučaj, to se treba utvrditi', kazao je Goluža.
'Tri godine se o ovom slučaju zna i kroz tri godine ništa nije definirano, ne znamo niti ljude koji su odgovorni za to što se događalo – to pobuđuje još veću sumnju da iza ovog stoje određene moćne strukture kojima nije u cilju da se ovo istraži i dovede na čistac', dodao je Goluža, očekujući od državnog odvjetništva da će izaći s konkretnim podacima.
Mrsić navodi da je u ovom slučaju očito postojala greška te da se ministar o tome trebao jasno očitovati.
'Tko je procijenio da nema financijskog interesa? Ovdje sve vrišti da je bilo financijskog interesa i da su primatelji iz Hrvatske kupili te organe od tih jadnih ljudi iz Srbije i s Kosova', kazao je Mrsić.
Goluža navodi da je etika u medicini jednako važna kao i struka te da trebaju postojati jasno definirane etičke principe koji će se svugdje primjenjivati.
'Nažalost, u Hrvatskoj to nije slučaj. Vidite da dvije bolnice koje su udaljene 50 metara zračne linije primjenjuju posve različite etičke standarde. Odgovornost za to je odgovornost ljudi koji vode zdravstveni sustav', istaknuo je Goluža.
Štite li možda Antu Ćorušića, ravnatelja KBC-a Zagreb, i njemu bliske ljude stranačka iskaznica?
'Sve je moguće. kad sam bio predsjednik HLK-a doživljavao sam ogromne pritiske da ne procesuiram pred Časnim sudom HLK-a ministra Kujunđića. Na to nisam popustio i završio sam onako kako sam završio i zbog toga sam ponosan. Ne bi me začudilo da ima političkih pritisaka', rekao je Goluža.