Nacionalne stranke i dalje dominiraju, one s građanskim predznakom zadržale su vlast u Sarajevu, Milorad Dodik nije uspio vratiti vlast u Banjoj Luci, HDZ u svojim rukama drži općine s hrvatskom većinom - no ne tako čvrsto kao prije - dok je u Velikoj Kladuši, po svemu sudeći, završila era Fikreta Abdića, zvanog Babo, i njegove obitelji.

Tek treba vidjeti kako će se rasplesti situacija oko formiranja vlasti u Mostaru, jednom gradu uz Sarajevo u kojemu se gradonačelnik ne bira izravno. U izuzetno složenom sustavu s više općina i nacionalnim kvotama ipak se predviđa da će blagu prednost u gradskom vijeću imati HDZ BiH.

U izbornoj noći zabilježena je neobična situacija u Bugojnu, gdje su pobjedu proglasili kandidati SDA-e i koalicije SDP-a, Naše stranke i Naroda i pravde. Usprkos dvjema proslavama, izborna komisija objavila je da gradonačelnika daju stranke Trojke uz prednost od jedva pedeset glasova.

Sve pobjednik do pobjednika

Kako to obično biva, nakon izbora svi proglašavaju pobjedu: HDZ se hvali da je 'ostvario svoje ciljeve' u Hercegovini i Srednjoj Bosni, no priznaje gubitak vlasti u Žepču - gdje se unutar hrvatskog korpusa pojavila opozicija u Hrvatskom demokratskom savezu (HDS), pa vlast na koncu odlazi u ruke SDA-e. No upravo kandidat HDS-a zato osvaja vlast u Varešu, u kojemu su Bošnjaci u većini, a 'oporbenu situaciju' stranka Dragana Čovića i dalje ima u Tomislavgradu te u Rami.

Koalicija triju bošnjačko-građanskih stranaka hvali se uspjehom u Sarajevu i Tuzli kao svom tradicionalnom uporištu, SDA Bakira Izetbegovića tvrdi da ima osam novih načelničkih mjesta, a Dodikov SNSD plasira podatak o osvajanju vlasti u 70 posto gradova i općina u Republici Srpskoj.

'Dodik se ne zna nositi s krajnjom desnicom'

Ali ne i Banjoj Luci, gdje je mladi Draško Stanivuković uvjerljivo obranio mandat usprkos Dodikovoj mašineriji koja je za podršku svom kandidatu onamo dovukla čak i srpskog premijera Miloša Vučevića i mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szzijarta.

'Stanivuković nastupa s krajnje desnih pozicija i ima krajnje desnu retoriku, a Milorad Dodik se naprosto ne zna nositi s takvim kandidatom', tumači za tportal Gordan Turković, komunikacijski stručnjak i politički analitičar koji je još prije deset godina bio angažiran na nekim kampanjama u susjednoj državi.

'Za građansku Bosnu i Hercegovinu pozitivno je to da su stranke Trojke uspjele postići solidan rezultat, čak i zadržati vlast u Sarajevu. Ondje su sve tri stranke tradicionalno ostvarivale dobre rezultate, ali u ovom slučaju očito se dogodio i sinergijski učinak', kaže Turković i upozorava da će se tek u idućem izbornom ciklusu definitivno vidjeti radi li se o pravilu ili jednokratnom osvajanju nekih pozicija.

'No nakon svakih izbora u Bosni i Hercegovini ostaje jednak dojam da se ne glasa za političke stranke i njihove programe, nego uglavnom po nacionalnom ključu. Ništa drugačije nije i ove godine', dodaje sugovornik tportala.

'Nije isključeno da Mostaru slijedi period nestabilnosti i bezvlašća'

Na bosanskohercegovački HDZ je ipak, kaže, vidljivo utjecalo formiranje oporbe u obliku HDS-a, u kojemu se zapravo nalaze odmetnuti HDZ-ovci, te im je poprilično teško pao gubitak vlasti u, primjerice, Žepču.

'No u stvarnom i simboličnom smislu za tu stranku svakako je najvažniji Mostar, gdje će se u gradskom vijeću voditi borba za mjesto gradonačelnika. Ako se to ne dogodi, nije isključeno da Mostaru ponovno slijedi period nestabilnosti i bezvlašća', predviđa Turković te za kraj komentira i (barem privremeni) pad s vlasti Fikreta Abdića Babe, protiv kojega su se u Velikoj Kladuši ujedinile doslovno sve stranke s bošnjačkim ili građanskim predznakom - pa i inače ljuti protivnici iz SDA-e i Trojke.

'Nema drugog načina da se sruši političke teškaše poput Babe. No pobjeda na izborima definitivno ne znači da će buduća vlast, sastavljena od potpuno raznorodnih stranaka, biti stabilna, uspješna i dugotrajna', zaključuje Turković.