Problem je u tome što se mnogi pacijenti fiksiraju na moguće komplikacije ili nuspojave koje se onda mogu dogoditi bez fiziološkog razloga - samo zbog negativnih očekivanja. Liječnici to nazivaju nocebo učinkom, obrnutim od placebo učinka kada očekivanje pozitivnog ishoda povećava učinkovitost lijeka ili liječenja.

Učinci su očito puno veći nego što se mislilo, zaključili su stručnjaci koji su se nedavno okupili na 4. Međunarodnoj konferenciji Društva za interdisciplinarne placebo studije (SIPS) u Duisburgu u Njemačkoj. Njihova otkrića mogu pomoći u poboljšanju medicinske skrbi tako što će liječnici drugačije komunicirati s pacijentima.

"Učinci placeba i noceba nisu samo umišljeni. Znamo da se javljaju vrlo složeni neurobiološki fenomeni", rekla je dr. Ulrike Bingel, profesorica neurologije i voditeljica Centra za medicinu boli u Sveučilišnoj bolnici u Essenu u Njemačkoj.

Zbog toga su, kaže ona, problematične predoperativne konzultacije i upute u pakiranju lijekova koja se uglavnom fokusiraju na rizike.

"Upute o lijeku su sažetak na tri stranice o 'smrti i propasti'", kaže Bingel. "Ali ciljani terapeutski učinci... uopće se ne spominju."

U studiji koju je vodio Ben Colagiuri, profesor i čelnik Fakulteta psihologije na Sveučilištu u Sydneyu, pacijenti su informirani o mogućim nuspojavama kemoterapije. Jednoj skupini je rečeno da je 30 posto pacijenata imalo mučninu, a drugoj da 70 posto nije. Rezultat? Manje pacijenata u drugoj skupini razvilo je mučninu.

Oslanjajući se na istraživanje placeba, liječnike se sada može naučiti kako da poboljšaju liječenje pomoću empatičnog ponašanja i pozitivne komunikacije, rekla je Andrea Evers, profesorica psihologije sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj.

"Uzimanje u obzir placebo i nocebo učinaka može se brzo naučiti", smatra ona. Kad vam medicinski radnik prije davanja injekcije kaže: "Ovo će boljeti samo na trenutak", tada će itekako boljeti. Nekoliko umirujućih riječi može napraviti veliku razliku, vjeruje Evers.

"Na taj način možemo poboljšati zdravstvenu skrb, pomoći pacijentima, ali i smanjiti troškove učinkovitijim liječenjem."

Korištenje placebo efekta u konvencionalnoj medicini, naglašavaju istraživači, uvijek bi trebalo biti samo koristan dodatak znanstveno utemeljenom liječenju. Ovaj dodatni aspekt je ono što oni vide kao ključnu razliku između konvencionalne medicine i alternativne medicine.

Oni koji se bave alternativnom medicinom nedvojbeno rade puno stvari ispravno u svom ophođenju s pacijentima. Tako na primjer odvajaju dovoljno vremena, uključuju rituale i dobro informiraju, priznaje Bingel.

"Sve su to područja u kojima se moramo zapitati: Jesmo li ih izgubili u (konvencionalnoj) medicini?"

Međutim, dodaje da se na primjer "homeopatija temelji na modelu mehanizma djelovanja koji ne postoji u sadašnjim znanstvenim spoznajama. Pacijenti su prevareni. A to je nešto što definitivno ne želimo kada koristimo placebo učinak u medicini temeljenoj na znanosti."

Bingel bi voljela da odgovarajuća vrsta komunikacije s pacijentima bude sastavni dio medicinske izobrazbe, poput kardiopulmonalne reanimacije. Napredak u ovom području ipak je spor, kaže ona.

"Liječniku je financijski isplativije napraviti daljnju aparaturnu dijagnostiku nego bez žurbe razgovarati s pacijentom."

Ovo se mora promijeniti, ističe ona.

Što se tiče lijekova, Bingel preporučuje da se zakonski propisana uputa o lijeku dopuni letkom s informacijama za pacijenta koji jasnim jezikom objašnjava kako lijek djeluje i, što je najvažnije, navodi njegove prednosti.