'Žrtve rata će imati pravo na odštetu, a Srbija će imati obvezu sve odluke suda u Haagu poštovati i primjenjivati', izjavio je ministar vanjskih poslova Miro Kovač nakon ovotjednog sastanka s predstavnicima dijela braniteljskih udruga, dodavši još i da će Srbija 'morati omogućiti žrtvama pristup pravosuđu'
Kovač je s ministrom branitelja Tomom Medvedom tom prilikom po svemu sudeći predstavio pregovarački okvir Europske unije u pregovorima o pristupanju Srbije za poglavlje 23 koji službeno nije objavljen i koji je nastao nakon višemjesečne blokade od Hrvatske. Iz izjava se može zaključiti da Srbija nema obvezu ukinuti sporni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, ali je dala svojevrsno obećanje da ga neće primjenjivati na Hrvatsku - što će se 'nadzirati svakih šest mjeseci' te je ostavljena mogućnost da se pregovori blokiraju u svakom trenutku.
Kompromis oko deblokade puta susjedne države u EU s obje strane granice protumačen je kao trijumf, no jedan detalj gotovo je ostao prešućen, premda se priče poklapaju: dok je ministar Kovač u Zagrebu objašnjavao da će 'žrtve rata imati pristup pravosuđu i pravu na odštetu', dio beogradskih medija objavio je da 'Hrvati traže pare za ulazak Srbije u Europsku uniju'. Ukratko, ako se govori istina, na red bi zbilja moglo doći i financijsko obeštećenje za agresiju na Hrvatsku.
30 tisuća logoraša moglo bi zatražiti odštetu od Srbije
A tu u prvom redu stoje logoraši: procjenjuje se da je njih oko 30 tisuća tijekom rata boravilo u logorima srpskih snaga, od čega velik broj i na području same Srbije. Oni su među rijetkima već godinama zahtijevali svoja prava, doduše neuspješno, a prije punih deset godina njih preko četiri tisuće podnijeli su kolektivnu tužbu u Srbiji kojom traže naknadu štete. Proces se mahom koči, opstruira i pokušava odvesti u zastaru, premda je dvojbeno postoji li ona uopće, a u jednom dijelu se tužba nije ni razmatrala. Bilo je i tužbi manjeg opsega koje su odbijene zbog zastare.
Na prošlotjednom sastanku s ministrima Kovačem i Medvedom bio je i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora; detalje nije otkrivao, no nije krio da je još uvijek nezadovoljan odnosom države prema njihovim zahtjevima.
'Bio bih najsretniji kada bi se o relacijama Hrvatske i Srbije kod nas nešto odlučivalo, no čini mi se da netko drugi dirigira što se može i što se ne može. Nažalost, ministar Kovač malo je napravio, kao i oni prije njega i jednako kao oni koji će nakon njega doći', pesimističan je Rehak.
Deset godina stara kolektivna tužba u Srbiji po njemu je dio procesa kojemu je kraj vrlo izvjestan, no na putu mu stoje dugotrajnost i činjenice da žrtve rata sve češće obolijevaju i umiru, kao i nevoljkost države da konkretno podupre ove zahtjeve. Prošle godine su, primjerice, logoraši srpskih koncentracijskih logora iz Splitsko-dalmatinske županije, njih 88, podnijeli Državnom odvjetništvu zahtjev za mirnu nagodbu kojom traže da Hrvatska prilikom ulaska Srbije u Europsku uniju u njihovo ime traži obeštećenje. Koliko je poznato, odgovor nije stigao.
'Naši su zahtjevi jasni: tijekom pregovora Srbija mora napokon riješiti pitanje nestalih i isplatiti ratnu odštetu - i to ne samo nama logorašima, nego i svim stradalnicima u Hrvatskoj', kaže Rehak koji najavljuje da će članovi koje zastupa njegova udruga ustrajati sve do europskih sudova, i to ne samo zbog obeštećenja za boravak u logoru, nego i invalidnost, nesposobnost za rad i ostale posljedice.
Crna Gora isplatila 13 bivših zarobljenika
Iznosi potencijalnih obeštećenja teško se mogu predvidjeti, no primjer iz Crne Gore pokazuje da bi se mogli kretati oko nekoliko stotina eura po danu provedenom u logoru. U toj državi, naime, prije dvije godine donesene su prve presude u korist trinaest bivših zarobljenika kojima je u prosjeku dosuđeno između 20 i 30 tisuća eura. Mediji su u to doba pogrešno izvijestili da se radi o hrvatskim državljanima, umjesto onima iz Bosne i Hercegovine, no posljednjih mjeseci traju i suđenja koja su pokrenule osobe iz Hrvatske.
'Mogu potvrditi da je 250 naših članova tužilo Crnu Goru i da su postupci u tijeku. Ne želimo otkrivati detalje osim da nismo zadovoljni presudama i da ćemo pravdu sasvim sigurno tražiti u Strasbourgu', kazao je za tportal predsjednik dubrovačke podružnice Udruge logoraša Zdenko Bulić.
Dvoje pravnih stručnjaka s kojima je tportal razgovarao, a koji su zbog osjetljivosti materije zamolili ostati neimenovani, tvrde da je zahtjev za obeštećenjem na realnim osnovama za sve zatočenike koji u međuvremenu nisu tuženi i osuđeni za ratne zločine, a u prilog mu ide i presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu u kojoj se vrlo precizno spominje 'pravo žrtava na obeštećenje'. No, tvrdi se, u ovakvim slučajevima pomoć Hrvatske svojim vlastitim državljanima od presudne je važnosti jer je malo realno da će se bez političkog pritiska procesi odvijati poželjnim tijekom, barem ne u dogledno vrijeme.
