Počevši od onih koji za nestanak zrakoplova krive 'svjetsku vladu i Iluminate', preko onih koji u svemu vide prste (ili pipke?) vanzemaljaca (koji valjda nemaju pametnija posla nakon prelaska tisuća svjetlosnih godina do Zemlje od otimanja zrakoplova) pa sve do 'internetskih znalaca' koji su uvjereni da je nestanak leta MH370 predvidjela Shakira u pjesmi 'Get it started' iz 2012. Svoje 'objašnjenje' nestanka aviona ponudila je na Twitteru čak i Courtney Love, udovica preminulog frontmena Nirvane Kurta Cobaina. Postovi na Facebooku prepuni su komentara u kojima 'upućeni' otvoreno tvrde da 'nekome nije u interesu da se sazna istina'. Kome i zašto, teoretičari zavjere ne objašnjavaju. Znakovito namigivanje u tim krugovima dobra je zamjena za zdravorazumski argument.

Zašto, dakle, ljudi tako lako vjeruju u teorije zavjere, a naročito kad se dogodi nešto misteriozno poput nestanka zrakoplova nezanemarive veličine?

Razloga je puno, ali glavni glasi: bilo kakvo objašnjenje bolje je od nikakvog objašnjenja. Pa čak i objašnjenje koje zapravo ništa ne objašnjava (zašto bi, dovraga, vanzemaljci oteli putnički avion?) ljudskom je umu, koji preferira uzročno-posljedično povezivanje, prihvatljive od neugodne istine koja glasi da u ovom trenutku jednostavno nemamo pojma što se dogodilo s letom MH370.

Iz istog razloga su, primjerice, ljudi u predznanstveno doba kao činjenicu prihvaćali tezu da bolesti uzrokuju čarolije, kletve i zlodusi – jednostavno su morali imati nekakvo objašnjenje, pa makar i pogrešno. S druge strane, intelektualno je najpoštenije priznati da (zasad) jednostavno nemamo odgovore na sva pitanja na koja bismo ih željeli imati. I to je sasvim u redu – a naročito kada je postalo posve jasno da uopće nije toliko neobično da 2014. nestane zrakoplov s više od 200 putnika. U krajnju ruku, od 1948. do danas nestala je čak 101 letjelica, a koje su prevozile ukupno 1.602 osobe.

U filozofiji i znanosti, ljudskim aktivnostima koje se bave što je moguće nepristranijim približavanjem istini, odavno se primjenjuje princip poznat kao Okamova britva. Taj princip kaže da u konkurenciji više mogućih rješenja nekog problema treba odabrati ono najjednostavnije rješenje, odnosno ono rješenje koja zahtijeva minimalan broj pretpostavki koje treba prihvatiti kako bi to rješenje imalo smisla. 'Ne gomilajte suvišne pretpostavke' samo je jedna od formulacija Okamove britve, ali neovisno o formulaciji, nije zgorega primijetiti da se taj princip može primijeniti i na problem nestanka malezijskog zrakoplova. Za koju nam teoriju, naime, treba više pretpostavki - za onu o vanzemaljskoj otmici Boeinga ili onu prema kojoj je za skretanje rute i pad aviona zaslužan požar?

Da cijela priča bude još apsurdnija, na webu se nedavno pojavilo jedno sasvim zdravorazumsko objašnjenje nestanka malezijskog Boeinga, koje je predložio bivši pilot Chris Goodfellow. No s obzirom na to da objašnjenje tog pilota ne priziva vanzemaljce, ljude-guštere i svjetsku vladu te u potpunosti odgovara dosad zabilježenim podacima o letu MH370, teško je za očekivati da će teoretičari zavjere pristati na tako 'banalno' objašnjenje velike misterije.

Nama ostalima ostaje tek priznati da nema nikakve sramote u tome da neke stvari jednostavno ne znamo, te da je vjerojatnije to da će nam odgovore na takve misterije dati znanstvenici i inženjeri, a ne 'Facebook ratnici' koji za svaki problem već unaprijed imaju dežurnog krivca.