Vlasnici ovaca na Kornatima ogorčeni su: čagljevi im napadaju stada i ubijaju janjad. Pitaju se kakva je budućnost ovčarstva na Kornatima. Nacionalni park pokušava suzbiti broj čagljeva, koji se prebrojavaju i dronovima
Čagljevi su noćna mora Kornatarima. Za sobom nemani ostavljaju samo strvine. A ovčari su već na rubu živaca. -
'Evo, ovo je oglodan kostur, nema mjesec dana', pokazao je na strvinu Jakov Šikić, otok Piškera, za Dnevnik HTV-a.
Čagljevi su se, kažu domaći, raširili i razmnožili. Šteta je nekima i stopostotna. Niti se zvijeri više boje čovjeka, niti čekaju noć da krenu u lov. 'U četvrtak smo jednoga odstrijelili. Do sinoć je bio mir. Sinoć je već pojeo mamac, a jutros tjera ovce što dalje od kuće u gustiš', objasnio je Šikić. Kornati, poznati po ekstenzivnom stočastvu, predatorima su 'švedski stol'.
'Ugrožena nam je egzistencija. U protekle tri-četiri godine ostali smo bez 150 do 200 ovaca', istaknuo je Matej Mudronja Beban.
Čagljevi na brdima iznad Baške poklali stotine ovaca i janjadi
A unatrag 50 godina ne pamte se u Kornatima ovakvi, kako kažu, 'krvavi pirevi'. I to zato jer čagljeva nije bilo.
'Jedini put kojim je mogao doći je morem. Čagalj je jednostavno doplivao do Kornata, tu se raširio i na tom području je postao predator pred kojim ništa ne može ostati', rekao je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.
Vlasnici stada inzistiraju da se s divljom zvijeri treba obračunati više, brže i snažnije. Takav angažman traže i od institucija jer tvrde da je "5 do 12". 'Ako nam se ne uključi država i Ministarstvo i Park, zaboravi i mlade ljude, zaboravi stočarstvo i zaboravi Kornat kakav je bio', tvrdi Šikić. Problem se, ističu u Parku, rješava. No, to traje. U dvije godine odstrijeljen je 51 čagalj. Lov se nastavlja. A u veljači se nastavlja i s brojenjem štetočina i to dronovima iz zraka dronovi. Zasad se zna kako ih je sedam na otoku Piškeri.