Da jasna strategija oko izlaska iz gospodarske krize još nije usuglašena između vodećih ekonomista i političkih dužnosnika, pokazuje i posljednji verbalni okršaj, na liniji Olli Rehn – Paul Krugman
Naime, povjerenik Europske komisije za europske i monetarne poslove odvratio je na kritike koje mu je uputio poznati američki ekonomist nobelovac na temu pozitivnih učinaka mjera štednje. Paul Krugman, zajedno s nizom drugih stručnjaka, tvrdi da bi u zemljama opterećenim dužničkom krizom valjalo stimulirati mjere rasta umjesto uvođenja daljnjih rezova i mjera štednje.
Američki ekonomist i kolumnist New York Timesa je tvrdnju da je politika fiskalne konsolidacije u zemljama EU-a smirila tržišta nazvao 'Rehnovim terorom'. Nadalje, pojasnio je da je tržišta jedino smirilo jamstvo Europske središnje banke za otkup državnih obveznica u svrhu očuvanja eura, a usputno je Rehna optužio za poricanje učinaka mjera štednje.
Kritika je to koju je Olli Rehn očito loše primio jer je izjavio da mu Krugman stavlja 'riječi u usta', točnije 'riječi koje bi se u finskom parlamentu nazvale modificiranom istinom', koristeći tako eufemizam koji tamošnji zastupnici koriste za laž. Prema Rehnu, Krugman i niz drugih stručnjaka izokrenuli su zaključke iz studije vodećih ekonomista MMF-a, objavljene početkom godine, o tzv. 'fiskalnim multiplikatorima', u kojoj tvrde da su podcijenjeni učinci mjera štednje s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti i ekonomsku stagnaciju u zemljama Europe.
Verbalnim okršajima prethodilo je i izvješće Europske komisije iz prošlog mjeseca u kojem su objavljene ekonomske prognoze za tekuću godinu. Prema njima, ekonomski oporavak u zemljama južne Europe koje provode mjere štednje trajat će bitno duže no što se predviđalo.