''Ministarstvo pravosuđa i uprave prema našem sudu nije pružilo odgovarajuće obrazloženje niti je omogućilo pravu i potpunu raspravu. Zbog toga smo pozvali predstavnike ministarstva kako bi nam ukazali čime su se rukovodili kada su sastavljali zakonski prijedlog'', kazao je Kos nakon sjednice Kaznenog odjela Vrhovnog suda na koju se nije odazvao nitko iz resornog ministarstva.

Kos je naglasio kako mu je bilo jasno da nitko od predstavnika ministarstva neće doći nakon što je vlada prihvatila tekst prijedloga i uputila ga u saborsku proceduru iako je riječ o strukturalnim izmjenama drugostupanjskog suđenja.

Prema vladinom prijedlogu, među ostalim, drugostupanjski žalbeni sud ubuduće će samo jednom moći ukinuti presudu i vratiti predmet nižem sudu na ponovno suđenje s preciznim uputama koje činjenice trebaju razmatrati. Ako drugostupanjski sud ponovno primi isti predmet više ga neće moći vratiti već će morati donijeti presudu.

Kos: Ministarstvo pokazalo ignorantski pristup

Kos smatra da je ministarstvo pokazalo ignorantski pristup prema sjednici najvišeg suda o sistemskom zakonu značajnom za svakog građanina Hrvatske. Ukazao je da je dio konačnog prijedloga prepisan iz ranijeg zakona koji je bio na snazi do 1997. kada je bila predviđena mogućnost rasprave pri drugostupanjskom sudu te je ocijenio da je taj dio manjkavo prepisan.

''Sucima je u interesu efikasnost i brzina rješavanja kaznenog postupka pa u tom dijelu i mogućnost provođenja rasprave u drugom stupnju, ali nikad i nikako na način kako je to predviđeno. Ovo što je predviđeno vodi izravnom odugovlačenju postupka i rušenju kredibiliteta sudbene vlasti'', ocijenio je Kos.

Naglasio je da tako važan tekst ne može izaći van kao produkt ministarstva pravosuđa, a bez da se pruži odgovarajuća mogućnost rasprave onih koji su najstručniji u tom dijelu. Nadodao je da ovakav pristup nije rezultat postupanja jedne stranke,  već da su se ministarstva u pravilu odnosila na taj način prema najvišem sudu.

Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević istaknula je da su i profesori sa sva četiri hrvatska pravna fakulteta ignorirani tijekom pisanja konačnog prijedloga.

''Pravni fakulteti bi trebali biti konzultirani u procesu izrade nacrta zakona te im se on mora dostaviti kako bi se fakulteti očitovali o njemu, a što je potpuno ispušteno'', rekla je dodajući da ministarstvo krši zakonodavni postupak, što smatra nedopustivim.

Đurđević: Ubrzavanje postupka kršenjem temeljnih ustavnih prava

''Zakon o kaznenom postupku je organski zakon koji mora proći kroz dva čitanja, mora se provesti rasprava koja uključuje svu stručnu, ali i opću javnost. Kada se uvodi jedna ovakva izmjena, ona ne može biti u drugom čitanju bez provedene javne rasprave, bez konzultiranja struke i bez e-savjetovanja u smislu toga da bi ta izmjena stupila na snagu osam dana nakon što bude objavljena u Narodnim novinama'', upozorila je.

Đurđević je ocijenila da je zakonski prijedlog inkvizitoran spram okrivljenika jer se predlaže inkvizitorna rasprava prema kojoj samo sud može izvoditi dokaze, dok se okrivljeniku ukidaju prava obrane zbog greške prvostupanjskog suda.

''Okrivljenik više nema pravo izvoditi dokaze, nema pravo na nove činjenice i ne mora čak biti prisutan na raspravi. Uopće se nije razmišljalo o pravima obrane, a ono o čemu se vjerojatno razmišljalo je veliko nezadovoljstvo javnosti jer je politika odlučila reagirati na način da ubrza postupak kršeći pritom temeljna ustavna prava'', kazala je.      

Kazneni sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela je ocijenio da nije riječ ni o kozmetičkoj promjeni jer takva promjena podrazumijeva promjenu na bolje.

''Promjena koja se najavljuje je nesuvisao proizvod koji nije vjerodostojan stručnog postupka'', kazao je Mrčela dodajući da se ponavlja višegodišnje obezvrjeđivanje Vrhovnog suda, ali i akademske zajednice što je ocijenio sramotnim.