Prema izvješću predstavljenom u časopisu Nature Medicine, pouzdanost testa vrlo je visoka – oko 90 posto, međutim znanstvenici priznaju da treba provesti klinička istraživanja na mnogo većem broju ispitanika prije nego što postane komercijalno dostupan.

Ako se rezultati potvrde, bit će to važan korak u rješavanju velikog problema koji opterećuje zdravstvene sustave brojnih zemalja. Trenutačno u svijetu živi oko 44 milijuna ljudi s demencijom, a taj broj bi do 2050. mogao narasti na 135 milijuna. Alzheimer neprimjetno napada mozak više od deset godina prije nego što se počnu primjećivati prvi problemi. Alzheimerovu, Parkonsonovu i neke druge neurodegenerativne bolesti izazivaju abnormalno oblikovani proteini koji se nakupljaju u vlaknima ili grudicama u živčanim stanicama. U posljednjih nekoliko godina otkriveni su lijekovi koji obećavaju, međutim za sada su uglavnom testirani samo na životinjama.

Znanstvenici smatraju da do sada nisu uspjeli napraviti neki značajniji proboj u liječenju demencije jer se pacijenti počinju tretirati kada je već prekasno. Zbog toga je prioritet pronalaženje testova koji bi pravovremeno otkrivali početke bolesti.

Markeri – masnoće u krvi

U petogodišnjoj studiji znanstvenici sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu analizirali su uzorke krvi 525 ljudi starijih od 70 godina. Kada je 53 sudionika razvilo Alzheimer ili simptome blagih kognitivnih problema, usporedili su njihovu krv s krvi osoba koje su ostale zdrave. Testovi su otkrili da postoji razlika u razinama 10 lipida, odnosno masnoća.

Kada su isti test primijenili na uzorke krvi drugih sudionika, pokazalo se da ovi markeri Alzheimera mogu predvidjeti tko će razviti simptome u naredne tri godine.

Američki tim planira provesti nova istraživanja kako bi utvrdio funkcionira li test na mnogo većem uzorku te može li predvidjeti pojavu Alzheimera još ranije.

Za sada još nije jasno što uzrokuje promjene u razinama masnoća u krvi, no stručnjaci smatraju da bi one mogle biti zaostatak iz ranih promjena u mozgu.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije. Ova brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi te na izračunu da bolest zahvaća 10 posto osoba starijih od 65 godina.

Psihijatar Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest kaže da se u suvremenom svijetu, zbog boljih ekonomskih uvjeta, višeg standarda, bolje prehrane, iskorjenjivanja mnogih infektivnih bolesti, smanjenja novorođenačke smrtnosti i brojnih drugih razloga životni vijek stanovništva svugdje znatno produljio. No s tim u vezi, svugdje je narastao i broj oboljelih od demencije. Alzheimer i druge demencije utječu prvenstveno na kvalitetu, a ne duljinu života oboljelih pa već sada predstavljaju prvorazredan javno-zdravstveni problem. Naime, neposredni troškovi njege oboljelih od Alzheimera u suvremenom svijetu prelaze zajedničke troškove oboljelih od srčanih bolesti, raka i moždanog udara.

Do 2050., oko 71 posto oboljelih živjet će u siromašnim zemljama i zemljama sa srednjim prihodima. Globalni troškovi koji odlaze na liječenje i zbrinjavanje oboljelih od demencije trenutačno iznose 600 milijardi dolara. Unatoč navedenom, u većini razvijenih zemalja danas se na istraživanje raka troši mnogostruko više novca.