U 'crvenoj zoni' koja označava veliki rizik od društvenih nemira nalazi se 19 zemalja, među kojima dvije europske: Bosna i Hercegovina i Grčka. S drugih kontinenata u 'crvenoj zoni' su uglavnom zemlje zahvaćene ratnim sukobima i nemirima poput Sirije, Egipta, Libanona, Iraka, Venezuele...

U zoni visokog rizika je 46 zemalja, među kojima je deset europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Uglavnom su to 'ekonomski bolesnici' poput Bugarske, Cipra, Portugala, Rumunjske i Španjolske.  

Zanimljivo je da su naši susjedi, Slovenija, Srbija i Mađarska, ušli u kategoriju srednjeg (umjerenog) rizika u kojoj se nalaze zemlje poput Francuske, Velike Britanije i Irske.

Među zemljama sa niskim rizikom od društvenih nemira u 2014. našle su se Češka, Nemačka, Poljska, Švedska i SAD, dok su stručnjaci iz britanskog lista procjenili da nemira sljedeće godine sigurno neće biti u šest zemalja - Austriji, Danskoj, Japanu, Luksemburgu, Norveškoj i Švicarskoj.

The Economist ističe da su socijalni nemiri sve češća pojava širom svijeta. Neki su nastali pod direktnim utjecajem ekonomskih problema (Španjolska i Grčka), dok drugi predstavljaju ustanak protiv diktatorskih režima kao što su oni na Bliskom istoku. Zajednička stvar im je financijska kriza od prije četiri godine.

Iako su ekonomski problemi gotovo nužni za ozbiljnu društvenu ili političku nestabilnost, oni nisu dovoljni, piše The Economist.

Nemirima uvijek ne prethode pad u prihodima i visoka nezaposlenost. Faktori kao što su velike različitosti u prihodima, loša vlast, slabi socijalni programi i etničke napetosti su također elementi ranjivosti i uz ekonomske probleme uzrokuju nemire širom svijeta.

Kao jedan od najvećih uzroka društvenog nemira u posljednje vrijeme javlja se nepovjerenje u vlade i institucije, odnosno kriza demokracije, navodi britanski list.